Blog
Kategorije
- Blogovi (253)
- Dr Džon Kristofer (207)
- Dr Nil Nidli (34)
- Dr Ričard Šulc (9)
- Dr Robert Mendelson (3)
- Lečenje bolesti (300)
- Alergijske bolesti (9)
- Autoimune bolesti (7)
- Bolesti povezane sa ishranom (7)
- Degenerativne bolesti (4)
- Endokrine i metaboličke bolesti (4)
- Hronične bolesti (2)
- Infektivne bolesti (2)
- Kancerogene bolesti (16)
- Mentalne bolesti (6)
- Prirodne metode lečenja (205)
- Psihičke bolesti i stanja (6)
- Rak – prirodno lečenje (16)
- Razne bolesti (49)
- Traumatske bolesti i povrede (2)
- Lečenje organa (52)
- Bubrezi i bešika (5)
- Grlo, nos i sinusi (2)
- Higijena tela (1)
- Imunitet (2)
- Jetra i žučna kesa (3)
- Koža, kosa i nokti (5)
- Mišići i kosti (6)
- Mozak i nervi (3)
- Muški reproduktivni organi (2)
- Oči i uši (2)
- Ostali organi (5)
- Pluća i organi za disanje (3)
- Srce i krvni sudovi (3)
- Želudac i creva (5)
- Ženski reproduktivni organi (2)
- Žlezde i hormoni (3)
- Zubi i desni (1)
- Ostalo (326)
- Prirodna medicina (363)
- Videoteka (119)
- Dokazi stvaranja (44)
- Dr Ričard Šulc (14)
- Dr Šang Li (16)
- Dr Walter Veith (15)
- Nikola Marković (30)
- Živeti u skladu sa prirodom (1.173)
- Duhovni vodič (146)
- Recepti zdrave hrane (458)
- Studije i nova saznanja (282)
- Vitalnost i fitnes vodič (21)
- Vodič za zdrav život (196)
- Zdrava ishrana (72)
U široj praksi jagoda se najčešće sadi u julu ili avgustu, rano s jeseni ili proleća.
Jagoda se sadi u julu i avgustu iz više razloga i to: u prvoj godini posle sađenja dobijaju se visoki prinosi od 7000-10000 kg/ha, zatim gajenjem jagode kao jednogodišnje kulture sprečava se širenje virusnih obolenja. Ali sađenje u ovom periodu zahteva obezbeđivanje živića i navodnjavanje.
Za sadnju se najčešće koriste frigo sadnice. Pri sađenju se trebamo držati pravila, ranije posađeni živići daju veće prinose od kasnije posađenih. Živići posađeni početkom jula daju za 75% veće prinose od živića posađenih krajem avgusta. Što se tiče njivskog gajenja jagode sadnja se može obaviti u prostim redovima, u pantljikama , u redovima kao i bez redova.
Sadnja u prostim redovima je najpogodnija za veće površine jer omogućuje primenu mehanizacije i olakšava berbu plodova. Razmak sadnje se kreće red od reda 75-105 cm a u redu 20-45 cm.
Sadnja u pantljikama je pogodna u uslovima navodnjavanja i kada se u programu zaštite od korova koriste herbicidi. Pantljike se sastoje od dva ili tri prosta reda. Razmak između pantljika kreće se od 75-105 cm, a odstojanje između redova u pantljici od 20-45 cm, razmak između biljaka u redu takođe je 20-45 cm.
Sađenje u lejama se primenjuje na manjim površinama i na okućnici .Leje treba da su široke 75-105 cm a biljke u redu sade se 50×30 cm (bujne sorte) ili 40×20 cm (slabo bujne sorte).
Sađenje jagode bez reda može se preporučiti za uslove gde preti opasnost od zimskih mrazeva. Živići se sade u prostim redovima s razmakom red od reda 90-135 cm, a u redu 45-50 cm.
Skorašnji komentari