Blog
Šta se kad orezuje
- CPM Urednik
- Ostalo
Kategorije
- Blogovi (253)
- Dr Džon Kristofer (207)
- Dr Nil Nidli (34)
- Dr Ričard Šulc (9)
- Dr Robert Mendelson (3)
- Lečenje bolesti (300)
- Alergijske bolesti (9)
- Autoimune bolesti (7)
- Bolesti povezane sa ishranom (7)
- Degenerativne bolesti (4)
- Endokrine i metaboličke bolesti (4)
- Hronične bolesti (2)
- Infektivne bolesti (2)
- Kancerogene bolesti (16)
- Mentalne bolesti (6)
- Prirodne metode lečenja (205)
- Psihičke bolesti i stanja (6)
- Rak – prirodno lečenje (16)
- Razne bolesti (49)
- Traumatske bolesti i povrede (2)
- Lečenje organa (52)
- Bubrezi i bešika (5)
- Grlo, nos i sinusi (2)
- Higijena tela (1)
- Imunitet (2)
- Jetra i žučna kesa (3)
- Koža, kosa i nokti (5)
- Mišići i kosti (6)
- Mozak i nervi (3)
- Muški reproduktivni organi (2)
- Oči i uši (2)
- Ostali organi (5)
- Pluća i organi za disanje (3)
- Srce i krvni sudovi (3)
- Želudac i creva (5)
- Ženski reproduktivni organi (2)
- Žlezde i hormoni (3)
- Zubi i desni (1)
- Ostalo (326)
- Prirodna medicina (363)
- Videoteka (119)
- Dokazi stvaranja (44)
- Dr Ričard Šulc (14)
- Dr Šang Li (16)
- Dr Walter Veith (15)
- Nikola Marković (30)
- Živeti u skladu sa prirodom (1.173)
- Duhovni vodič (146)
- Recepti zdrave hrane (458)
- Studije i nova saznanja (282)
- Vitalnost i fitnes vodič (21)
- Vodič za zdrav život (196)
- Zdrava ishrana (72)
Upravo ovakvi oštećeni delovi biljke privlače insekte i pogodno su tlo za razvoj bolesti. Takodje, treba skratiti i sve snažne, uspravno rastuće mlade delove, tzv. divlje delove, koji nemaju bočnih izdanaka niti cvetova, jer samo isisavaju mineralne materije i vlagu iz zemlje.
Uprkos ovim opštim preporukama nije svejedno kada će se koje biljke orezati. Tako, žbunove i drveće koji cvetaju u proleće (rododendron, forzicija, jorgovan…) najbolje je orezati u kasno proleće, odmah nakon njihove sezone cvetanja. Čim precvetaju, treba ih skratiti i prorediti. Da bi se podstaklo cvetanje sledeće sezone, trebalo bi odseći neke od starih grana, sasvim pri korenu. Na taj način se stvara prostor novim, mladim stabljikama za novo bujno cvetanje.
Biljke koje cvetaju u leto (bugenvilija, ruža, jasmin, budleja…) treba skratiti u toku mirovanja, pred kraj zime, odnosno u rano proleće, pre nego što krenu prvi pupovi. Žbunje koje ne cveta već se gaji zbog lepote lišća, može se orezivati bilo kad sem u poznu jesen jer je tada njihovo lišće najlepše i ima najintenzivnije boje. Ako se želi radikalno podmladjivanje, najbolje ga je odraditi u periodu mirovanja, odmah posle jakih mrazeva, kad „zamiriše“ proleće.
Žive ograde, šimšir, vatreni grm… orezuju se nakon aktivnog perioda vegetacije jer zbog brzog rasta mogu izgubiti uredan izgled zbog koga se gaje. Takodje, mogu da izrastu toliko da zaklone niže biljke pa se moraju držati pod kontrolom. Važno je samo prestati sa orezivanjem otprilike 6 nedelja pre pojave prvog mraza.
Ruže puzavice i stare sorte koje cvetaju samo jednom godišnje treba tretirati kao i ostale biljke koje cvetaju u proleće, tj. odmah po završetku cvetanja. One vrste koje cvetaju u kontinuitetu, hibridne sorte, floribunde, grandiflore, patuljaste, orezuju se toliko da se zadrži njihova forma.
Na četinarima se orezuju samo one grane koje nisu odrvenele, a najbolje je orezivati ih u periodu dok su nerazvijene iglice (vrhovi izgledaju kao sveća).
Sezonsko cveće i šiblje se orezuje kontinuirano – kada cvetovi uvenu, tada se uklanjaju.
Skorašnji komentari