Latinski naziv: Allium sativum
Karakteristike po kojima se prepoznaje u prirodi:
Stabljika ā jednostavan uspravan struk, koji raste direktno iz lukovice, ispod ima koriÄaste listove, a Å”titastu cvast iznad; na cvasti nema listova.
Listovi ā duguljasti, uski, spljoÅ”teni, liÄe na travu.
Cvetovi ā zavrÅ”avaju se sa loptastom Å”titastom cvasti; sadrži male beliÄaste cvetove koji su grupisani tako Å”to ih drži isti zavoj; listovi su obavijeni opnastim listiÄem.
Lukovica ā poluloptasta, Å”irine 2,5 cm do 5 cm; sastoji se od 8-15 lukoviÄica koje se drže zajedno putem beliÄastih opnastih ljuskica (koje liÄe na džakÄiÄe) i povezane su na spljoÅ”tene okrugle osnove iz kojih izrastaju njihovi brojni žuÄkasto-beli korenÄiÄi; svaki ÄeÅ”anj belog luka pokrivaju beliÄasti opnasti listovi koji liÄe na ljuskice; listovi imaju ružiÄasti donji epidermalni sloj koji se prianja za Ävrsti deo biljke, ali se lako može odvojiti od nje, odnosno oguliti.
Ukus ā ljut, jedak i oÅ”tar; ima primese ukusa crnog luka, ali je mnogo snažnijeg ukusa od te biljke;
Miris ā izrazito opor i odbojan.
Delovi biljke za upotrebu u lekovite svrhe: Lukovica (poželjno je da se upotrebljava u svežem stanju, to jest tek ubrana).
Lekovito dejstvo: Alterativ, stimulans, dijaforetik, sudorifik, diuretik, ekspektorans, antiseptik, antispazmodik, sredstvo za dezinfekciju, tonik, sredstvo za nerve, katartik, emenagog, karminativ, antihelmintik, rubefacijens, sredstvo za rane, protivotrov, antisifilitik, zaÄin, protiv katara, potpomaže varenje.
Medicinska vrednost belog luka je veoma visoka i ogleda se u njegovom lako isparljivom esencijalnom ulju, pa treba biti oprezan prilikom pripremanja lekovitih preparata od te biljke. U drevna vremena beli luk se upotrebljavao i za leÄenje i za ljudsku ishranu. Naime, ta biljka je oduvek poznata kao veliki graditelj fiziÄke snage i energije. Beli luk je veoma vredno osvežavajuÄe sredstvo za naÅ”e nerve, a posebno je blagotvoran za spuÅ”tanje hiptertenzije (prevelika napetost), Å”to su dokazali laboratorijski testovi. Beli luk ujednaÄuje krvotok i izuzetan je ÄistaÄ sluzi kod svih upala ili infekcija respiratornih (disajnih) organa.
Beli luk pogodno deluje na disajne organe, tako Å”to utiÄe na luÄenje bronhijalnih sluzi, iako se beli luk brzo razgrana po celom organizmu kada ga unesemo ishranom. Miris belog luka je toliko jak i tako se brzo Å”iri, da recimo ako se teÄnost od belog luka, ili pak mast od belog luka, primeni na tabane ili pete, za nekoliko sekundi nalazi se u dahu iz pluÄa.
Beli luk podstiÄe stomaÄne sokove da obavljaju svoj rad, a ima i odliÄna karminativna svojstva za spreÄavanje nadimanja stomaka zato Å”to koriguje svake procese vrenja (fermentacija) i gasovita stanja u želucu. Beli luk spreÄava proces truljenja i infekcije u crevima, a istovremeno podstiÄe rast āprijateljskiā nastrojenih bakterija u tim organima. Beli luk je u proÅ”lom veku bio toliko popularan u Rusiji i ruskoj medicini da su ga nazivali āruski penicilinā. Ruske bolnice i klinike su upotrebljavale taj lako isparljivi ekstrakt belog luka iskljuÄivo u vidu pare i inhalatora.
Upotreba belog luka tokom Prvog svetskog rata bila je prava senzacija, poÅ”to je tada naveliko upotrebljavan kao antiseptik i za leÄenje rana nastalih ratnim dejstvima. Gde god je dolazilo do zagnojavanja rana, beli luk se pokazivao kao siguran i pouzdan lek. Njegova antihelmintik svojstva su smrtonosna za valjkaste crve i deÄije gliste. Beli luk se takoÄe pokazao kao moÄni agens protiv stvaranja tumora. Laboratorijska ispitivanja su pokazala da beli luk ubija i Å”tetne viruse i Å”tetne bakterije.
Nažalost, alicin, taj miriÅ”ljavi element u belom luku koji sadrži antibakterijska svojstva, daje luku onaj neprijatan miris koji mnogi ne vole. Neki tvrde da nude produkte od belog luka bez neprijatnog mirisa, ali mi volimo da koristimo svež beli luk ili onaj koji je pripremljen kod kuÄe tako da možemo da znamo da je vitalan.
Lekovita upotreba: Tuberkuloza, astma, bronhitis, kožna oboljenja, želudaÄni Äirevi, Äirevi na nogama, atletsko stopalo, furunkuli, apsces, epilepsija, gliste, poviÅ”en krvni pritisak, nizak krvni pritisak, bubuljice, karbunkuli, tumori, oboljenja bubrega, otrovni ujedi i ubodi, slaba probava, katar, zapaljenje pluÄa, bol u uhu, grÄevi odojÄadi, guba, psorijaza, velike boginje, hroniÄni kolitis, problemi sa disajnim organima, infekcije disajnih organa, hidropsija, starenje, sredstvo za odbijanje insekata, groznice, kaÅ”alj na nervnoj bazi, kaÅ”alj koji prati grÄenje (konvulzija), promuklost, veliki kaÅ”alj, tifus, kolera, prenapetost, glavobolja, bol u leÄima, vrtoglavica, povraÄanje, muÄnina, dijareja, dizenterija, dispepsija, pojaÄano lupanje srca, drhtavica, gubitak telesne težine, uznemirenost, difterija, prehlade, kolik, zapaljenje pluÄne maramice, meÄurebarna neuralgija, dispneja, faringitis, grÄevi u stomaku, goruÅ”ica, grebanje u grlu, rinitis (zapuÅ”en nos koji curi), trovanje nikotinom, oboljenja usni i usta (Äirevi, ispucale usne i tome sliÄno), dijabetes, malariÄna groznica, pluÄna suÅ”ica (pluÄna tuberkuloza), iÅ”ijas, histerija, liÅ”aj na koži, rane koje nastaju usled skrofule, reumatizam, zapaljenje oÄiju, suzenje oÄiju i sluz iz oÄiju koja nastaje usled upala oka, ispucale ruke i poremeÄaji na koži ruku, flatulencija, paraliza, neuralgija, zadržavanje urina (usled slabosti beÅ”ike), slabost srca, ekcem, pitirijaza, razliÄite vrste kancera, otekle žlezde, zglobovi koji pate od tuberkuloze, nekroze.
Preparati: Sveža lukovica, sokovi, ulje, sirup, tinktura. Ne kuvati sok od belog luka, jer Äe to znaÄajno umanjiti lekovito delovanje. Sveže pripremljen sok je medicinski efektniji nego druge forme.
Doziranje:
Sveža lukovica: 1/2-2 Äajne kaÅ”iÄice (1-2 ÄeÅ”nja).
Napitak (sok): 1/2-1 Äajna kaÅ”iÄica.
Ulje: nekoliko kapi do dve Äajne kaÅ”iÄice.
Sirup: 1-2 Äajne kaÅ”iÄice.
Tinktura: 1 supena kaŔika.
PRIMENA U LEKOVITE SVRHE
Svi tretmani lekovitim preparatima od belog luka treba da potraju za izvesno vreme do izleÄenja ili poboljÅ”anja zdravstvenog stanja. Prilikom upotrebe lekovitog ulja od belog luka boÄicu dobro promuÄkati kako bi se sastojci u preparatu potpuno izmeÅ”ali i bili delotvorniji.
Nosna
Rinitis (zapuÅ”eni nos koji curi): Primeniti beli luk u nozdrve, a takoÄe konzumirati beli luk.
Tuberkuloza i veliki kaÅ”alj: Udisati paru sveže pripremljenog soka belog luka koji je razblažen u jednakim koliÄinama vode.
Oralna
Kod neurotiÄnog kaÅ”lja, kaÅ”lja sa grÄevima, promuklosti itd.: Uzimati sveže napravljen sok od isceÄenog belog luka, koji je pomeÅ”an sa sirupom, medom ili drugim odgovarajuÄim sredstvom.
HroniÄni kolitis, Äir na želucu itd: Piti ulje od belog luka i to tokom dužeg vremenskog perioda; uzimati 2 Äajne kaÅ”iÄice 3 do 4 puta dnevno.
Gliste: Obolelima od glista davati 10 do 30 kapi svežeg soka ili po 1 Äajnu kaÅ”iÄicu sirupa od belog luka.
Prehlade: Odmah po pojavi prehlade, staviti ÄeÅ”anj belog luka na obe strane usta, izmeÄu zuba i obraza. Za nekoliko sati, ili za jedan dan, prehlada nestaje.
HroniÄne upale gornjeg respiratornog trakta, odnosno gornjih disajnih organa (upala krajnika, suženje žlezda, upala limfnih žlezdi pri organima za disanje, faringitis (upala grla), laringitis (zapaljenje grla, bronhitis itd).: Dok je pacijent budan, treba neprestano da drži u ustima beli luk; ÄeÅ”njeve belog luka u ustima promeniti ujutru i uveÄe, nakon Å”to je beli luk upio sve otrove; ili upotrebiti neko drugo odgovarajuÄe sredstvo na bazi belog luka, na primer meÅ”avinu sveže iseckanog belog luka, kajenske paprike i meda.
Astma, veliki kaÅ”alj, kaÅ”alj, zapaljenje pluÄa, velike boginje, bronhitis, dispneja, itd.: U sluÄaju spazma, davati po 1 Äajnu kaÅ”iÄicu sirupa od belog luka sa ili bez vode na svakih 15 minuta dok se grÄevi ne stave pod kontrolu, a potom davati 1 Äajnu kaÅ”iÄicu na svaka 2 ili 3 sata do kraja dana; potom davati 1 Äajnu kaÅ”iÄicu sirupa 3 do 4 puta dnevno. Upotrebljavati obloge koje se stavljaju na stopala; sveže isceÄen sok od belog luka meÅ”ati sa svinjskom maÅ”Äu i utrljavati na grudi, grlo i izmeÄu lopatica.
Tuberkuloza, srÄana astma, dispneja (otežano disanje): Davati 2 Äajne kaÅ”iÄice do 1 supene kaÅ”ike sirupa, 3 do 4 puta dnevno izmeÄu obroka.
Hidropsija, srÄana oboljenja: Videti āLEKOVITE FORMULEā. Histerija, flatulencija, iÅ”ijas: Davati infuziju od belog luka u toplom sojinom mleku (ili mleko od tofua) i vodi.
Kožna
Reumatski bolovi: Trljati bolna mesta iseckanim belim lukom; ili utrljati ulje od belog luka na bolna mesta.
Ispucale ruke i nadražene ruke: Na pogoÄena mesta dobro utrljati ulje od belog luka.
Bol u uhu, upala srednjeg uha, uÅ”na oboljenja: Zaviti mali ÄeÅ”anj belog luka u gazu i staviti zamotuljak na spoljni uÅ”ni kanal; ili, ukapati 4 do 5 kapi ulja od belog luka u uÅ”ni kanal, a potom uho prekriti pamuÄnom krpom ili pamuÄnim materijalom da bi se saÄuvala toplota.
Bubuljice: Utrljavati nekoliko puta dnevno belim lukom; bubuljice koje su izbile po koži nestaÄe i neÄe ostaviti iza sebe ožiljke, ali to neÄe da ukloni uzrok pojave bubuljica. Da bi se uklonio uzrok treba oÄistiti kožu tako Å”to se oÄisti krv; videti āLEKOVITE FORMULEā.
Povrede: Staviti beli luk na usnicu neÄiste rane; biljka Äe oÄistiti neÄistu ranu za 4 do 5 dana; narendani beli luk koji se stavi u blizinu najzaraznijih bakterija ubiÄe za 5 minuta takve bakterije!
Kožna oboljenja, septiÄke rane (rane inficirane bakterijama): Na gazu staviti tinkturu od belog luka, pa priviti tu gazu na obolela mesta.
Ekcem, pitirijaza, psorijaza, Äirevi, kanceri, oteÄene žlezde, kvrgavi zglobovi, nekroza itd.: Videti āLEKOVITE FORMULEā.
Oboljenja usana i usta (Äirevi, ispucale usne i tome sliÄno): Naneti pastu od belog luka (utrljavanjem belog luka u avanu) na sterilisanu gazu i potom previti obolela mesta; oblog držati 8 do 12 Äasova.
Bezbolni tumori, ulcerisane povrÅ”ine, povrede: Na obolela mesta staviti sveže isceÄeni sok od belog luka.
Rane od skrofule (oticanja žlezda), liŔaj na koži: Na obolela mesta staviti oblog od sveže narendanog belog luka.
IÅ”ijas, paraliza, neuralgiÄni bolovi: PogoÄeni deo tela masirati uljem od belog luka.
Zadržavanje urina (usled slabosti beÅ”ike): Obloge od belog luka stavljati u predelu želuca i pubiÄne oblasti.
Atletsko stopalo: U toploj vodi punoj sapuna oprati pogoÄene delove stopala, isprati i dobro osuÅ”iti; 2 do 3 puta dnevno utrljati ulje od belog luka. Jednom sedmiÄno ponoviti ceo postupak kako bi se spreÄila ponovna pojava liÅ”ajeva.
Obloga za stopala: Ukloniti spoljne membrane na ÄeÅ”nju belog luka; sitno naseckati beli luk i 1 deo luka izmeÅ”ati sa 1 delom vazelina toliko da sloj te masti na donjem delu stopala može da bude 6 mm (kod dece upotrebiti 1 deo belog luka i 3 dela vazelina). Na stopala prvo naneti maslinovo ulje, a zatim naneti i ovaj preparat; mekom krpom povezati oba stopala i potom ih uviti u plastiÄne kese i na stopala obuti stare Äarape, kako bi se spreÄilo da obloga spadne tokom noÄi. Izjutra skinuti obloge, ili ih zadržati i duže ukoliko je potrebno ili poželjno. Ove obloge nikako ne primenjivati na stopala Äija je koža veoma nadražena ili krajnje osetljiva, zato Å”to mogu da izazovu plikove. Ova vrsta obloga se koristi za isceljenje celog organizma.
LEKOVITE FORMULE
Ulje od belog luka
230 g belog luka, oljuŔteno i mleveno (Allium sativum)
Dovoljna koliÄina toplog maslinovog ulja
Preparat: U veliku teglu staviti beli luk i upotrebiti dovoljnu koliÄinu maslinovog ulja koja Äe potpuno da prekrije beli luk; zatim tu smesu izmuÄkati i ostaviti da odstoji 2 do 3 dana na umereno zagrejanom mestu; zatim teÄnost procediti kroz krpu od muslina ili pamuka, krpu koja nikada nije izbeljivana hemijskim pranjem; flaÅ”irati i Äuvati na hladnom mestu.
Doziranje: Nekoliko kapi do 2 Äajne kaÅ”iÄice 3 do 4 puta dnevno.
Tinktura-sirup od belog luka
450 g ÄeÅ”njeva belog luka, oljuÅ”teno i mleveno (Allium sativum)
Jednake koliÄine jabukovog sirÄeta i destilovane vode (uzeti dovoljnu koliÄinu koja Äe da pokrije mleveni beli luk)
Jednaka koliÄina toplog sirupa od žutog Å”eÄera
Preparat: U veliku teglu staviti beli luk i preliti jabukovim sirÄetom i destilovanom vodom; smesu u tegli dobro izmuÄkati i ostaviti da odstoji 4 sata; zatim procediti i dodati jednaku koliÄinu sirupa, izmeÅ”ati i promuÄkati; dobro zatvoriti poklopcem i držati na hladnom mestu.
Doziranje: 1 supena kaÅ”ika, 3 do 4 puta dnevno. Deca: 1 Äajna kaÅ”iÄica, eventualno viÅ”e zavisno od uzrasta deteta.
Tinktura-sirup sa glicerinom od belog luka
450 g ÄeÅ”njeva belog luka, oÄiÅ”Äeno i mleveno (Allium sativum)
Jednake koliÄine jabukovog sirÄeta i destilovane vode (uzeti dovoljnu koliÄinu koja Äe da pokrije mleveni beli luk)
470 ml glicerina
1,4 kg Äistog meda
Preparat: U teglu sa Å”irokim otvorom staviti beli luk i preliti jabukovim sirÄetom i destilovanom vodom; zatvoriti i dobro izmuÄkati; ostaviti da stoji 4 dana na hladnom mestu, a dok stoji dobro muÄkati 1 ili 2 puta dnevno; potom dodati glicerin i promuÄkati i ostaviti da odstoji joÅ” 1 dan; potom procediti pod pritiskom, a za proceÄivanje upotrebiti krpu od muslina ili tanku lanenu krpu; dodati med i meÅ”ati dok se smeÅ”a potpuno ne ujednaÄi; teglu dobro zatvoriti i Äuvati je na hladnom mestu.
Doziranje: 1 Äajna kaÅ”iÄica do 1 supena kaÅ”ika, 3 do 4 puta dnevno izmeÄu obroka.
Upotreba: Astma, bronhitis, katarna stanja, suÅ”ica, tuberkuloza, kaÅ”alj, dispneja, slabost srca, unutraÅ”nji Äirevi itd.
AromatiÄno sirÄe
(za pokrivanje oporog mirisa i ukusa belog luka i kao pomoÄ kod flatulencije)
85 g kima u prahu (Carum carvi)
85 g semena moraÄa (Foeniculum vulgare)
950 ml jabukovog sirÄeta
470 ml glicerina
Preparat: Na tihoj vatri krÄkati obe biljke 15 minuta u jabukovom sirÄetu; prilikom krÄkanja biljke treba da budu poklopljene; zatim procediti i ostaviti da se prohladi; kada je teÄnost od skuvanih biljki ohlaÄena, umeÅ”ati glicerin i dobro izmeÅ”ati dok se smesa ne ujednaÄi.
Upotreba: Ovaj preparat može da se upotrebi umesto sirÄeta, vode i glicerina. Mnogo je prijatniji za osobe koje ne podnose ukus i miris belog luka.
Hidropsija, srÄana oboljenja
230 g perŔunovog semena u prahu (Petroselinum crispum)
60 g korena ÄurÄevka, iseckano ili u granulama (Convallaria majalis)
230 g isceÄenog soka od belog luka (Allium sativum)
230 g žutog Å”eÄera
470 ml glicerina
Preparat: Prve dve biljke kuvati 20 minuta na tihoj vatri u 1,5 l destilovane vode; potom procediti teÄnost i vratiti je u Äisti sud, a zatim je kuvanjem smanjiti na 500 ml; ostaviti na stranu da se prohladi i kada bude topla (ali ne vrela) dodati ostale sastojke i dobro ih izmeÅ”ati; kada teÄnost bude hladna, flaÅ”irati i Äuvati na hladnom mestu.
Doziranje: 1 do 2 Äajne kaÅ”iÄice razblažene vodom, po potrebi; za izazivanje dijureze (uveÄanje protoka urina) poveÄati doze, kao i za usporavanje lupanja srca i uveÄavanja srÄanog ritma, a potom doze smanjiti i davati ih 3 do 4 puta dnevno.
Ekcem, pitirijaza, psorijaza, Äirevi, kanceri, oteÄene žlezde, kvrgavi zglobovi, nekroza itd.
230 g isceÄenog soka od belog luka (Allium sativum)
240 ml glicerina
470 ml semena ÄiÄka, snažna esencija (Arctium lappa)
Preparat: Sve sastojke dobro izmeŔati.
Primena: Ovom teÄnoÅ”Äu natopiti neupredeno pamuÄno vlakno ili pamuÄnu tkaninu i staviti na obolelo mesto; namoÄeno vlakno prekriti plastikom ili voÅ”tanom hartijom i priÄvrstiti lepljivom trakom za zavoje; oblogu menjati 2 do 3 puta dnevno.
Doziranje: UnutraÅ”nja upotreba: 1 Äajna kaÅ”iÄica 3 do 4 puta dnevno dok ne nestanu svi simptomi.
SLUÄAJ IZ PROÅ LOSTI
Äuveno āSirÄe Äetiri lopovaā
Tokom mraÄnog srednjeg doba u Evropi su bile Äeste zarazne bolesti. Te boleÅ”tine su zaobilazile svakoga ko je svakodnevno jeo beli luk. Äuveni preparat āÄetiri lopovaā od belog luka saÄuvao je mnoge živote 1722. godine, kada je jedna zarazna poÅ”ast pogodila francuski grad Marselj. Taj preparat su navodno smislila Äetiri lopova koji su pljaÄkali mrtva tela onih koji su umrli od zaraze. Oni su ostali netaknuti od zaraze zbog toga Å”to su neograniÄeno upotrebljavali aromatiÄno sirÄe od belog luka. NauÄna ispitivanja su potvrdila ovo neverovatno lekovito dejstvo sirÄeta od belog luka. Stoga zarad nekih buduÄih okolnosti treba imati u vidu koliko je beli luk blagotvoran po zdravlje ljudi.
Prijatne kombinacije: Aromatici: miris i ukus belog luka mogu delotvorno da se āpokrijuā ili neutraliÅ”u dodavanjem nekoliko kapi ulja od anisa (Pimpinella anisum), ulja od kima (Carum carvi), ulja od cimeta (Cinnamomum verum) ili bilo kog drugog aromatiÄnog ulja.
Karakteristike pri rastu: Beli luk potiÄe iz centralne Azije, a uzgaja se u velikim koliÄinama u južnoj Evropi i Severnoj Americi. Najbolje uspeva u bogatim, peskovitim i umereno vlažnim zemljiÅ”tima gde ima izobilne sunÄeve svetlosti. Beli luk se razmnožava deobom semena ili lukovice. ÄeÅ”njevi se sade na jesen, oko 5 cm u dubinu zemljiÅ”ta i u razmacima od 18 cm izmeÄu ÄeÅ”njeva u rupama ili redovima kao kod sadnje crnog luka. ZemljiÅ”te u kojem je zasaÄen beli luk treba Äuvati od korova, a motikom rastresti zemlju oko zasaÄenih biljki.
Branje: Lukovice se vade iz zemljiŔta pred kraj leta, nakon Ŕto odumru listovi biljke.
SuÅ”enje i Äuvanje: Lukovice ne treba da imaju na sebi bilo koje strano telo, pa ih posle vaÄenja iz zemlje treba staviti u mrežaste vreÄe i okaÄiti na suvom i hladnom mestu gde ima velikog strujanja vazduha.
Sestrinske biljke:
ā Crni luk (Allium cepa); biljka, lukovica: kaÅ”alj, prehlade, pesak u mokraÄi, hidropsija, digestivni poremeÄaji, nervoza, itd.; crni luk ima sliÄna, ali slabija lekovita svojstva nego beli luk.
ā Praziluk (Allium porrum); lukovica: sliÄna lekovita svojstva i upotreba kao crni luk.