• 958
  • 0
Latinski naziv: Rumex crispus
 
Karakteristike po kojima se prepoznaje u prirodi:
 
Stabljika – grubo uglasta, visoka od 30 cm do 120 cm, uspravna, jednostavna.
 
Listovi – uski, kopljasti i izduženi, po ivicama talasasti i hrskavi, dužine 18 cm do 40 cm, pri vrhu se sužava i smanjuje, šiljati, tamnozeleni.
 
Cvetovi – veliki broj cvetova raste na završnim i pomoćnim vlatima; cvetovi su svetlozelene boje, povijeni i razbacani sa donjim listovima.
 
Plodovi – cvetni vlatovi se razviju u gustu masu tamno smeđih trokrilnih kapsula.
 
Koren – vretenast, skoro jednostavan, sa ponekim korenčićem, donekle uvijen, dužine do 36 cm a debljine 7,5 cm, boje žućkasto-smeđe, od gore prstenast i naboran po dužini, sadrži nazupčene ožiljke korena, ima ožiljke stabljike odnosno šuplje ostatke, kratku frakturu; unutrašnja površina sadrži prašinu i vlaknastu materiju, ima drveno središte sa koncentričnim prstenovima i zračećom strukturom i poprilično debelu koru. Prah je braonkaste boje.
 
Ukus – jedak, lepljiv, gorči.
 
Miris – blag.
 
Delovi biljke za upotrebu u lekovite svrhe: Koren.
 
Lekovito dejstvo: Alterativ, tonik, depurativ, astrigent, katartik, antiskorbutik, antisifilitik, sredstvo za čišćenje, protiv skrofule, hranjivo sredstvo (listovi).
 
Obični štavelj se smatra za najlekovitiju biljku u porodici biljaka kojoj pripada. U korenu te biljke otkriveno je čak 40 procenata biljnih jedinjenja koja sadrže gvožđe, što ga čini jednim od najboljih graditelja krvi koje možemo da nađemo u prirodi. Ta biljka je odličan čistač krvi, a jednako uspešno čisti i sistem limfnih čvorova. Obični štavelj je veoma značajan prirodni lek za sve vrste kožnih poremećaja pošto ima slična lekovita svojstva kao biljka sarsaparila i rabarbara.
 
Lekovita upotreba: Poremećaji na koži i kožni osipi, skorbut, skrofula, tumori na žlezdama, otoci, guba, svrab, sifilis, začepljenja jetre, prekomerno lučenje žuči, kancer, curenja sekreta iz ušiju, razjedeni očni kapci, bolovi u želucu, nedostatak poleta ili životne energije, povratne groznice, ishrana (listovi), rane, anemija, kašalj, iritacija grkljana i katar, trovanje arsenom, hemoragija, dijareja.
 
Preparati: Esencija, tečni ekstrakt, infuzija, prah, čvrsti ekstrakt, tinktura.
 
Melem: Pomešati sveže narendani koren i svinjsku mast sa puterom ili maslinovim uljem i pčelinjim voskom.
 
Doziranje:
 
Esencija: 2 čajne kašičice do 1 supena kašika u šolju vode, 3 puta dnevno (snažna.)
Tečni ekstrakt: 1/2-1 čajna kašičica.
Infuzija: 60 ml, 3 do 4 puta dnevno između obroka.
Prah: 1 g do 4 g.
Čvrsti ekstrakt: 325 mg do 1 g.
Tinktura: 1/2-1 čajna kašičica.
 

PRIMENA U LEKOVITE SVRHE

 
Pacijent mora da se uzdržava od crnog čaja (kineski ili ruski čaj) i kafe. Naime, ti napici su nekompatibilni sa gvožđem koje sadrže napici od običnog štavelja i ako dođu u dodir izazvaće toksičnu reakciju (trovanje)!
 

Oralna

 
Oralna primena kod dece: Pošto koren običnog štavelja ima poprilično opor ukus, najbolje je infuziju koristiti u razblaženom obliku, poželjno bi bilo u vodi sa medom.
 
Osetljivi želudac: Davati infuziju u malim količinama i postepeno uvećavati doze.
 
Tonik od gvožđa (koji služi za izgradnju krvi): Piti snažne esencije, videti “LEKOVITE FORMULE”.
 

Kožna

 
Kašalj, nadražaji grkljana i katar: Upotrebiti esenciju za ispiranje grla (grgoljenje), a takođe piti čaj.
 
Svrab i rane: Mazati mašću koliko je neophodno, ili upotrebiti čaj kao sredstvo za ispiranje.
 
Tumori žlezda, upale: Od vrelog čaja napraviti jaku esenciju; natopiti krpu od prirodnog materijala u čaju; krpu iscediti i zatim je staviti kao oblogu na obolelo mesto.
 

Vaginalna

 
Tuš: Ubrizgavati u vaginu.
 

LEKOVITE FORMULE

 

Infuzija od običnog štavelja

 
30 g korena običnog štavelja, iseckano (Rumex crispus)
700 ml destilovane vode
 
Preparat: Čim voda proključa odmah preliti proključalom vodom biljku. Zatim čvrsto poklopiti i i ostaviti korenje da se natapa u toj vodi pola sata. Procediti, ostaviti da se potpuno ohladi, flaširati i čuvati na hladnom mestu.
 
Doziranje: 60 ml davati 3 do 4 puta dnevno između obroka. Deca: 1 čajna kašičica do 1 supena kašika u vodi zaslađenoj medom.
 

Snažna esencija od običnog štavelja
(tonik od gvožđa)

 
115 g korena običnog štavelja, iseckano (Rumex crispus)
1,5 l destilovane vode
90 ml glicerina
 
Preparat: Korenje običnog štavelja ostaviti da se krčka na tihoj vatri 15 minuta u 1 l vode, a zatim procediti sa 500 ml vode i krčkati još 10 minuta; potom procediti, staviti obe dobijene tečnosti u jednu čistu posudu i smanjiti količinu krčkajući ih dok ne ostane 360 ml; zatim skloniti sa vatre i dodati glicerin (koji će količinu dobijene tečnosti da uveća na 450 ml), ostaviti da se ohladi, flaširati i čuvati na hladnom mestu.
 
Doziranje: 1 čajna kašičica do 1 supena kašika u 1/2 čaše vode ili celoj čaši vode, 3 puta dnevno. Nikako se ne sme piti čaj ili kafa tokom uzimanja ovih organskih preparata koji sadrže gvožđe!
 

Anemija #1

 
60 g korena običnog štavelja u prahu (Rumex crispus)
115 g korena sarsaparile u prahu (Smilax ornata)
30 g kanadskog mesečevog semena (Menispermum canadense)
15 g kore sasafrasa (Sassafras albidum)
 
Preparat: Sastojke krčkati u 2 l vode i ostaviti da se krčkaju dok se količina vode ne smanji na 1 l; zatim procediti i rastopiti u toj tečnosti dovoljnu količinu meda da smeša postane poput sirupa; ostaviti da se ohladi, flaširati i čuvati na hladnom mestu.
 
Doziranje: Posle svakog obroka 2 čajne kašičice do 1 supena kašika.
 

Anemija #2

 
30 g korena običnog štavelja (Rumex crispus)
30 g korena gorke deteline (Menyanthes trifoliata)
30 g korena gaveza (Symphytum officinale)
 
Preparat: Krčkati 20 minuta na tihoj vatri u 1 l vode; procediti, zasladiti po ukusu medom, ostaviti da se ohladi, flaširati i čuvati na hladnom mestu.
 
Doziranje: Davati 60 ml na svaka 4 sata.
 

Pročišćivač krvi

 
1 deo korena običnog štavelja (Rumex crispus)
1 deo vrhova crvene deteline (Trifolium pratense)
1 deo efedre (Ephedra sinica)
1 deo korena čička (Arctium lappa)
1 deo korena ustupnika (Scrophularia nodosa)
 
Preparat: Krčkati biljke 20 minuta u destilovanoj vodi.
 
Doziranje: 60 ml 3 puta dnevno; tečnost se takođe može upotrebiti za ispiranje obolelih mesta na koži.
 

Gonoreja

 
1 deo korena običnog štavelja (Rumex crispus)
1 deo vrhova crvene deteline (Trifolium pratense)
1 deo korena čička (Arctium lappa)
1 deo unutrašnje kore crvenog bresta (Ulmus rubra; U. fulva)
1/2 dela smole smirne (Commiphora myrrha)
 
Preparat: Uzeti po jednu čajnu kašičicu od isečenih ili u prahu bilja i staviti u šolju; preliti tek proključalom vodom (ili sipati veću količinu ključale vode ukoliko je veća količina biljaka); poklopiti i ostaviti sastojke da se natapaju u vodi; procediti i zasladiti medom.
 
Doziranje: 1 šolja (180 ml do 240 ml), 3 puta dnevno.
 

Skrofula

 
60 g korena običnog štavelja (Rumex crispus)
60 g korena maslačka (Taraxacum officinale)
60 g korena silvatike (Stillingia sylvatica)
60 g grančica paskvice (Solanum dulcamara)
30 g kore korena sasafrasa (Sassafras albidum)
30 g korena ustupnika (Scrophularia nodosa)
30 g vrste bršljana (Ampelopsis quinquefolia, Vitis Hederacea)
 
Preparat: Krčkati sastojke u 2,8 l vode dok se količina vode ne smanji za 1 l; zatim procediti i zasladiti medom po ukusu, ostaviti da se ohladi, flaširati i čuvati na hladnom mestu.
 
Doziranje: 1 supena kašika 3 puta dnevno.
 

Specijalno jedinjenje gvožđa
(odlično u slučajevima trovanja arsenom)

 
85 g korena običnog štavelja, iseckano (Rumex crispus)
85 g biljke trublja (Lycopus americanus)
 
Preparat: Krčkati biljke 10 minuta u 450 ml vode; procediti i zasladiti po ukusu medom; ostaviti da stoji dok se ne ohladi.
 
Doziranje: Davati 60 ml do 90 ml na svaki sat sve dok sva količina pripravljenog napitka ne bude popijena.
 
Karakteristike pri rastu: Višegodišnji koren, potiče iz Evrope, ali je sada uobičajena biljka i u SAD-u; raste u pustarama, na opustošenom terenu, ali i na obradivom zemljištu, uz puteve, oko đubrišta itd.; buja gde god postoji prisustvo gvožđa; cveta u junu i julu.
 
Sestrinske biljke:
 
– Crveni štir (Rumex aquaticus); koren: kožna oboljenja, troma jetra (koristiti u kombinaciji sa blagim laksativom), ulceri u ustima, medicinsko sredstvo za čišćenje i prvoklasni zubni prašak; ima lekovita svojstva slična kao obični štavelj, najveći je u svojoj porodici biljaka i doseže visinu do 2 m; uspravna stabljika, tanka, izbrazdana, šuplja, razgranata; veoma veliki listovi, neki i do dužine od 60 cm, bledozeleni do crvenkasto-braon, široki i zašiljeni; cvetovi su mali, zelenkasto-žuti sa belim nitima koje postanu braon; veliki koren, crvenkasto-braon boje, porozne kore, veliko jezgro sa šupljikavim ćelijama.
 
– (Rumex britannica); koren: po lekovitim svojstvima je sličan običnom štavelju ali je više astrigentan (često se meša sa običnim štaveljom); raste do 1,8 m visine; listovi su 30 cm do 60 cm dužine, kopljasti.
 
– Štavelj (Rumex obtusifolius); koren: sličnih lekovitih svojstava, ali slabijih nego obični štavelj.
 
– Crveni štavalj (Rumex sanguineus); koren: razlikuje se po crvenim lisnim žilama i stabljikama; sličnih lekovitih svojstava, ali slabijih nego obični štavelj.
 
– Planinski štavalj (Rumex alpinus); biljka: pročišćivač krvi, jetreni problemi, kožna oboljenja, dizenterija; prirodno stanište je u Alpima, a može se često naći i na raznim mestima Velike Britanije u blizini drevnih manastira.
 
– Kiseljak (Rumex acetosa); listovi, cvetovi, koren: groznice, uklanja truljenje u krvi, izbacuje gliste, menoragija, želudačna krvarenja, pesak u bubrezima, žutica, skorbut, skrofula, kožna oboljenja, kancer (naročito kao obloga), furunkuli, tumori; listovi koji se jedu u proleće u vidu salate imaju snažna antiskorbutik svojstva i visoku hranjivu vrednost; listovi su duguljasti, u obliku strele, uglavnom čvrsti.
 
– Mali kiseljak (Rumex acetosella); sveža biljka ili sok: urinarne bolesti, groznice, skorbut, itd; visoko je hranjiv kada se koristi svež u salatama; listovi su u obliku strele, 3,8 cm dužine i do 1,9 cm širine, kiselog ukusa; cvetovi su mali, zelenkasti, a postaju crveni kada su u plodu; koren je žućkast i plitak.
 
– Rabarbara (Rheum palmatum).
 
Srodne biljke:
 
– Sarsaparila (Smilax ornata, S. ornata, S. medica).

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *