Latinski naziv: Smilax ornata; S. officinalis; S. medica; S, papyracea
Karakteristike po kojima se prepoznaje u prirodi:
Stabljika ā velika bodljikava puzavica, na kojoj se nalazi mnoÅ”tvo drvenastih, Ävrstih ugaonih (ÄoÅ”kastih) i grebenastih bodlji ili ÄvoriÄa.
Listovi ā Äetvorougaonog srcolikog oblika, bez dlaÄica (glatki), kožasti, tamonozelene svetlucave boje, dužine 10 cm do 30 cm, Å”irine 8 cm do 15 cm, celoviti, u dnu stabljike imaju režnjeve.
Cvetovi ā mali Å”titasti i rastu u grupi od 10-20, razdvojenih reproduktivnih organa.
Plod ā male crvene bobice, sa dva do tri semena, debljine oko 8,5 mm.
Koren ā Honduras (S. officinalis): tamnonarandžasto-braon, dužine do oko 2,4 m, debljine do 2 mm do 5 mm, veoma razgranat, naboran po dužini ili fino izbrazdan, obiÄno se isporuÄuju naruÄiocu bez zemlje i sa tek ponekim vlaknastim korenÄiÄem, sa svetlobraonkastim vlaknastim srediÅ”njim cilindrom; unutra je crvenkasto-smeÄe boje, ima svetložutu poroznu oblast u drvetu i beliÄastu srž.
Jamajka (S. ornata): sivkaste boje, ili crvenkasto-smeÄe boje, dužine 1,8 m do 2,4 m, debljine 2 mm do 5 mm, veoma razgranat, po dužini naboran, skoro gladak i bez dlaÄica, retko izbrazdan, isporuÄuje se obiÄno bez zemlje i sa mnoÅ”tvom grubih vlaknastih korenÄiÄa, kratkom frakturom ili žilavim vlaknastim sadržajem u centralnom cilindru, poroznim drvenastim podruÄjem, žutom ili beliÄastom srži; sliÄno je gore opisanim karakteristikama korenja sarsaparile u Hondurasu, ali ima izraženiju crvenu boju, manji broj nabora, ima viÅ”e skroba i iz njega se može izvuÄi viÅ”e ekstrakta.
Meksiko (S. medica): sivo-braon ili tamnobraon boja, finih dlaÄica i skoro bez ikakvih granÄica ili vlaknastih korenÄiÄa, debljine 3 mm do oko 6 mm; kada se osuÅ”e dolazi do skupljanje tog korenja i do stvaranja oÅ”trih ivica po dužini i Å”irokih brazdi (koje Äesto sadrže ostatke crne zemlje u sebi); kora je krta i beliÄaste boje poput braÅ”na koja vuÄe malo na smeÄe nijanse; kora je rožnata, a srediÅ”nji cilindar ima vlaknasti prelom; tu je i drvenasta zona koja je porozna; srž ima izrazitu belu boju; granÄice stabljike su tanke i Äesto nemaju bodlje.
Ekvador (S. officinalis): koren je tamne boje, sadrži mnogo vlakana, veÄu debljinu, kora liÄi na krzno, ima dosta skroba (ili Å”tirka), u unutraÅ”njosti se nalazi svetložuti rizom, a prilikom isporuke Äesto Äete dobiti i delove stabljike.
Paragvaj i Brazil (S. papyracea): taman koren, sa tek nekoliko korenÄiÄa, dosta skroba i jetkog ukusa, podseÄa na vrstu koja raste u Hondurasu; stariji izdanci i granÄice ostaju okruglog oblika i imaju uglove sa spljoÅ”tenim bodljama; listovi imaju mnogo viÅ”e opni u odnosu na vrste koje rastu u drugim krajevima sveta; kada se istuca, prah je sivosmeÄe boje.
Ukus ā slatkast, sluzav, pomalo jedak.
Miris ā skoro da ne odaje nikakav miris.
Delovi biljke za upotrebu u lekovite svrhe: Koren.
Lekovito dejstvo: Alterativ, diuretik, tonik, stimulans, relaksant, demulcent, dijaforetik, katartik, antiartritis, antisifilitik, depurant, sredstvo za otvaranje kanala, antiskorbutik, karminativ.
Sarsaparila je izvanredan tonik koji proÄiÅ”Äava krv zato Å”to sadrži organski sumpor koji deluje protiv truljenja i raspadanja i neutraliÅ”e takve procese u krvi. Ova biljka takoÄe sadrži manju koliÄinu magnezijum sulfata, koji je takoÄe supstanca koja Äisti organe i krv, gvožÄe (koje oksidiÅ”e krv, odnosno pospeÅ”uje njenu funkciju doturanja kiseonika u sve Äelije i oživljava rad krvi), kalcijum oksalat (koji je veoma bogat kiseonikom i odliÄno upija ugljen-dioksid), kalijum hlorid (koji rastvara fibrine) i magnezijum (gorki tonik). Sarsaparila izaziva izobilno znojenje ako se popije topla, takoÄe pojaÄava protok mokraÄe, a ujedno je i moÄno sredstvo koje izbacuje gasove iz želuca i creva. Istraživanja su takoÄe pokazala da koren sarsaparile sadrži vredne biljne hormone: testosterone, progesterone i kortin.
Lekovita upotreba: Skrofula, reumatizam, giht, sifilis, osip na koži, bubuljice, artritis, razne vrste kožnih oboljenja, liÅ”aj na koži, protivotrov, unutraÅ”nje upale, prehlade, katar, groznica, oftalmija, flatulencija, veneriÄne bolesti, rane, hroniÄni gnojni Äirevi, nekroza, stari Äirevi, psorijaza, fiziÄka iznurenost, slabost, seksualna impotencija, veneriÄne bolesti koje su prenete na dete u trudnoÄi.
Preparati: Esencija, teÄni ekstrakt, prah, Ävrsti ekstrakt i tinktura. ObiÄno se meÅ”a sa drugim alterativ lekovitim biljkama.
Doziranje:
Esencija: 60 ml, do 240 ml.
TeÄni ekstrakt: 2-4 Äajne kaÅ”iÄice.
Prah: 1/2 -1 Äajna kaÅ”iÄica.
Ävrsti ekstrakt: 1/2 g do 1 g.
Tinktura: 1-2 Äajne kaÅ”iÄice.
PRIMENA U LEKOVITE SVRHE
Oralna
Smrtonosno trovanje: Stomak potpuno oÄistiti pomoÄu preparata od lobelije koji izaziva povraÄanje, a zatim izobilno piti esenciju od sarsaparile.
Dijaforetik, prehlade i groznice: Piti esenciju ili smeŔu od esencije, ali toplu.
Kožna
Artritis, giht zglobova, itd.: Piti esenciju kao Å”to je naznaÄenu u āLEKOVITE FORMULEā; istu esenciju rastvoriti u jednakoj koliÄini destilovane vode, a zatim stavljati tople obloge od tog rastvora na delove tela koji su pogoÄeni tim bolestima; da bi se zadržala toplota obloga, obolela mesta na kojima je obloga umotati u velike peÅ”kire; obloge menjati sve dok se ne postigne olakÅ”anje.
ÄmiÄak: Na obolelo oko staviti toplu oblogu od jakog Äaja.
VeneriÄne bolesti koje su se sa obolele majke prenele na novoroÄenÄad: Upotrebite esenciju za lokalno ispiranje; koren u prahu izmeÅ”ati sa hranom.
LEKOVITE FORMULE
SmeÅ”a od sarsaparile i kanadskog meseÄevog semena
(artritis, giht, itd.)
140 g korena sarsaparile (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
85 g kanadskog meseÄevog semena (Menispermum canadense)
1,9 l destilovane vode
180 ml glicerina
Preparat: Kuvati ove sastojke u vodi do trenutka kada nivo vode bude 25 mm iznad biljaka koje se u njoj kuvaju (kako se nivo vode bude bližio navedenoj razmeri, smanjiti vatru kako bi se korenje u zavrÅ”nom krÄkanju smirilo u loncu); procediti i ostaviti teÄnost sa strane, a korenje vratiti u sud u kojem se kuvalo i preliti svežom vodom; krÄkati 10 minuta, a zatim procediti i obe teÄnosti pomeÅ”ati u jednu; dobijenu teÄnost sipati u Äist sud, i ponovo krÄkati dok se koliÄina teÄnosti ne smanji na 350 ml; teÄnost procediti kroz gazu i dodati odmah glicerin; ostaviti da se smeÅ”a ohladi, flaÅ”irati i Äuvati na hladnom mestu.
Doziranje: 1 supena kaŔika, 3 do 4 puta dnevno (dozu regulisati prema kretanju creva).
ProÄiÅ”ÄivaÄ krvi
30 g korena sarsaparile (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
30 g korena ÄiÄka (Arctium lappa)
30 g Äipsa od gvajaka (Guaiacum officinale)
30 g prilepaÄe (Galium aparine)
30 g obiÄne dimnjaÄe (Fumaria officinalis)
30 g korena sladiÄa (Glycyrrhiza glabra)
Preparat: Zagrejati 3,3 l vode do kljuÄanja, a zatim prokljuÄalom vodom preliti biljke i ostaviti da se krÄka na vatri dok se teÄnost ne smanji na 2 l; procediti i zasladiti po ukusu medom; ostaviti da se ohladi, flaÅ”irati i Äuvati na hladnom mestu.
Doziranje: 1/2 Ŕolje, 3 do 4 puta dnevno pre jela.
Reumatizam
Dodati sledeÄe biljke gotovom produktu gornje formule āproÄiÅ”ÄivaÄ krviā kada se ohladi.
30 ml ameriÄkog bodljikavog jasena (Zanthoxylum americanum)
15 g silvatike (Stillingia sylvatica)
Doziranje: 60 ml, 3 do 4 puta dnevno.
SmeŔa esencija od sarsaparile
115 g korena sarsaparile (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
60 g kore sasafrasa (Sassafras albidum)
60 g Äipsa od gvajaka (Guaiacum officinale)
60 g korena sladiÄa (Glycyrrhiza glabra)
30 g hajduÄke opute (Daphne mezereum)
Preparat: U 1,9 l vode staviti sve biljke; ostaviti biljke da se kuvaju dok se nivo vode ne smanji na 1 l; procediti teÄnost, izliti u drugi sud i ostaviti po strani; biljke potom vratiti u sud i dodati ponovo 1,9 l vode, pa ostaviti da se krÄka dok se koliÄina vode ponovo ne smanji na 1 l; ponovo procediti dobijenu teÄnost, pa je izmeÅ”ati sa veÄ prethodno dobijenom teÄnoÅ”Äu; zasladiti medom po ukusu, ostaviti da se prohladi, flaÅ”irati i Äuvati na hladnom mestu.
Doziranje: 60 ml, 4 puta dnevno.
Kofinova smeŔa od sarsaparile
30 g korena sarsaparile, iseckano (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
30 g kore korena ili Äipsa od sasafrasa (Sassafras albidum)
15 g kanadske vuÄje jabuÄice, istucano (Aristolochia serpentaria)
15 g korena sladiÄa, iseÄeno na kriÅ”ke (Glycyrrhiza glabra)
Preparat: Ostaviti biljke da se natapaju 10 minuta u 1 l vode; zatim uzeti natopljen koren sarsaparile i istucati ga, pa vratiti u vodu; kuvati na tihoj vatri 10 minuta i ostaviti da stoji dok se ne ohladi; zatim procediti, zasladiti po ukusu medom, flaÅ”irati i Äuvati na hladnom mestu.
Doziranje: 60 ml, 3 do 4 puta dnevno.
Pivo od korena sarsaparile
60 g korena sarsaparile (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
60 g kore korena sasafrasa (Sassafras albidum)
42 g biljke zimzelena (Gaultheria procumbens)
15 g vratiÄa (Tanacetum vulgare)
1/4 Äajne kaÅ”iÄice pivskog kvasca (može da se upotrebljava i obiÄan kvasac za testo)
450 g melase
Preparat: Biljke poklopiti i ostaviti da se krÄkaju dok se iz njih ne izvuÄe sva snaga (obiÄno je potrebno 30-45 minuta krÄkanja); procediti i dodati melasu u proceÄenu teÄnost; kada se teÄnost ohladi, dodati pivski kvasac; posle 2 sata dodati 9,5 l mlake vode; sama smeÅ”a Äe se ujednaÄiti i zavrÅ”iti za 5 do 6 Äasova, a onda teÄnost treba flaÅ”irati, veoma Ävrsto zatvoriti i držati na hladnom mestu.
Doziranje: Piti po želji kao hladan, osvežavajuÄi i zdravi napitak.
ProleÄni tonik
230 g korena sarsaparile (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
60 g korena sladiÄa (Glycyrrhiza glabra)
30 g korena ÄiÄka (Arctium lappa)
3 Äajne kaÅ”iÄice listova sene (Cassia angustifolia)
30 g krkavine, teÄni ekstrakt (Rhamnus purshiana)
150 ml glicerina
Preparat: Prve Äetiri biljke krÄkati pola sata na tihoj vatri u 1 l vode; procediti dok je vrelo preko krkavine i glicerina, poklopiti i ostaviti da odstoji sve dok se ne potpuno ne ohladi; zasladiti po ukusu medom; flaÅ”irati i Äuvati na hladnom mestu.
Doziranje: 1 Äajna kaÅ”iÄica, 3 puta dnevno pre obroka.
Kožna oboljenja
1 deo koren sarsaparile (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
1 deo kvazije (Quassia amara; Picraena excelsa)
1 deo kore korena sasafrasa (Sassafras albidum)
1 deo korena sladiÄa (Glycyrrhiza glabra)
1 deo bobica kleke (Juniperus communis)
1 deo paskvice (Solanum dulcamara)
1 deo korena maslaÄka (Taraxacum officinale)
1 deo korena ÄiÄka (Arctium lappa)
Preparat: KrÄkati biljke 15-20 minuta.
Doziranje: 60 ml u pola Å”olje, 3 puta dnevno izmeÄu obroka.
Slabost želuca
6 Äajnih kaÅ”iÄica korena sarsaparile (Smilax ornata; S. ornata; S. medica)
6 Äajnih kaÅ”iÄica korena obiÄnog Å”tavelja (Rumex crispus)
6 Äajnih kaÅ”iÄica kore krkavine (Rhamnus purshiana)
5 Äajnih kaÅ”iÄica korena kanadske vuÄje jabuÄice (Aristolochia serpentaria)
5 Äajnih kaÅ”iÄica indijske repe (Arisaema triphyllum)
4 Äajne kaÅ”iÄice vrhova i listova boneseta (Eupatorium perfoliatum)
4 Äajne kaÅ”iÄice korena žute lincure (Gentiana lutea)
3 Äajne kaÅ”iÄice korena ameriÄke mandragore (Podophyllum peltatum)
Preparat: Esencija, ostaviti da se natapa u 7,5 l vode; krÄkati dok se nivo vode ne spusti do 2 l, pa dodati 450 ml glicerina.
Doziranje: 1 Äajna kaÅ”iÄica do 1 supena kaÅ”ika, rastvoreno u vodi, 3 puta dnevno.
Karakteristike pri rastu: ViÅ”egodiÅ”nja biljka koja raste u tropskim predelima Severne Amerike, u Peruu i Brazilu; najpogodnija mesta gde uspeva ova biljka su moÄvarne Å”ume; osim u Hondurasu, honduraÅ”ki tip ove biljke raste i u drugim zemljama Centralne i Južne Amerike: Gvatemali, Kolumbiji, Peruu. Jamajski tip ove biljke raste pretežno u Kosta Riki i u pojedinim delovima obale Amazona; MeksiÄki tip ove biljke raste u meksiÄkim Andima; postoji i gvajadahilski tip ove biljke, koji raste u dolinama zapadnih Anda; Brazilski tip ove biljke raste u severnom Brazilu i u Gvajani, osim Å”to je zastupljena u samoj zemlji porekla.
Branje: Branje sarsaparile je priliÄno nezgodno poÅ”to ona raste ispod gustog rastinja. Potpuno zrela biljka obiÄno daje 14 kg do 27 kg kada se seÄe prvi put. Svake druge godine posle prvog seÄenja biljka Äe davati manje koliÄine prinosa, odnosno korenje sarsaparile postajaÄe tanje i sadržaÄe manje skroba. U odabiru sarsaparile koja Äe se upotrebiti u lekovite svrhe treba biti izuzetno obazriv koliko je biljka stara. Naime, sa starenjem lekovita svojstva te biljke postaju skoro potpuno nedelotvorna, ili sasvim prestaju! Stoga treba birati i uzgajati vrste koje neÄe biti slabog lekovitog svojstva.
Sarsaparila najboljeg kvaliteta ima mnogo korenja iz stabljike, standardan jedak ukus (posle kratkotrajnog žvakanja korena te biljke u ustima treba da ostane jako jedak ukus koji Äe potrajati izvesno vreme), kao i bodlje i listove koji rastu veoma blizu jedno drugog.
Sestrinske biljke:
ā Smilax glauca (Meksiko), S. syphilitica (Brazil), S. utilis; komercijalne vrste.
ā Kineski koren (Smilax china); rizom: prirodna je u Kini i Japanu, ima sliÄna lekovita svojstva kao i sarsaparila.
ā PeÅ”Äarska oÅ”trika (Carex arenaria); ima sliÄna lekovita svojstva.
ā Divlja sarsaparila (Aralia nudicaulis); sliÄna ali slabija svojstva i zbog toga se viÅ”e upotrebljava kao tonik.