Latinski naziv: Commiphora myrrha, var. molmol
Karakteristike po kojima se prepoznaje u prirodi:
Stablo ā žbun ili zakržljalo drvo, 2,4 m do 3 m visine, debelo stablo, zakržljalo grananje pod pravim uglom i zavrÅ”ava se sa oÅ”trim bodljama.
Kora ā beliÄasto-siva.
Listovi ā trolisni, obrnuto jajasti (centralni list je oko 2,5 cm dužine, a sedeÄi listiÄi su oko 1,2 cm dužine), na kratkim peteljkama.
Plod ā otprilike veliÄine graÅ”ka.
Smola ā zaobljena, crvenkasto-braon (pokrivena žuÄkastom praÅ”inom), nepravilne mase āsuzaā, voÅ”tane pukotine, uljana i zrnasta, glatke povrÅ”ine, bele unutraÅ”nje taÄke ili linije, prozraÄne ivice, neÄe se rastvoriti ili naduti ako se potopi u vodu. Postoje 3 sorte: 1) Turska (afriÄka), najbolja i zvaniÄna sorta, ima oko 60% smole (mire), 25-40% resina, 4-8% eteriÄnog ulja. 2) Arapska (zove se mur od strane Arapa), podseÄa na tursku sortu ali je manja, žilavija, bez unutraÅ”njih belih linija, manje resina, ima eteriÄno ulje i aromu. 3) Indijska, komercijalno je poznata kao Opoanaks (Opoanax), liÄi na tamnu smirnu, miris kao kod peÄurke i snažan oÅ”tar ukus, sadrži mnoÅ”tvo neÄistoÄa, ima resin i eterÄno ulje.
Miris ā (turska i arapska sorta); jedinstven, prijatan sa aromom.
Ukus ā gorak, oÅ”tar, ali nije neprijatan.
Lekovito dejstvo: Tonik, stimulans, moÄni antiseptik (sluznica), sredstvo za dezinfekciju (sluznica), sredstvo za povrede, ekspektorans, emenagog, astrigent, karminativ, purgativ (velike doze), emetik (velike doze), srÄani stimulans.
Smirna podstiÄe protok krvi do kapilara i daje topao, prijatan oseÄaj u stomaku. PoveÄava broj belih krvih zrnaca i do 4 puta, kada postoji potreba za borbom sa infekcijom i ubrzava delovanje srca. PoboljÅ”ava eliminativne funkcije sluznice u bronhijama i genito-urinarnom traktu. U isto vreme dezinfikuje ta tkiva i smanjuje pražnjenje sluzi iz tih oblasti. OdliÄan je unutraÅ”nji tonik za sunÄeraste desni, ulcerisanu upalu grla, Äireve, itd. Lokalno Äini dobar kožni tonik i omekÅ”ivaÄ. Dobar je stimulans, sredstvo za dezinfekciju i antiseptik za otvorene ili ulcerisane povrÅ”ine. Smanjuje moguÄnost infekcije i ubrzava izleÄenje. PodstiÄe menstruaciju i iskaÅ”ljavanje.
Lekovita upotreba: Humoralna astma, amenoreja, anemija, neprijatan zadah, bronhitis, karijes, kolaps, duboka kongestija, kaÅ”alj, sveže posekotine, cistitis, opÅ”ta iznurenost, hroniÄna dijareja, difterija, atoniÄna dispepsija, sunÄeraste i upaljene desni (nežne i krvareÄe), laringitis, pluÄni i grudni problemi, potisnuta menstruacija (amenoreja), spreÄava izumiranje (gangrena), obolela povrÅ”ina sluzokože, bolne i nagrižene bradavice, ozena, hroniÄna upala grla, klonulost, reumatizam (liniment), Å”ok, stare rane, uganuÄa, afte, drozd, tuberkuloza, ulceracija (jezik, usta, grlo), tromi i gangrenozni Äirevi, zaÅ”tita pupÄane vrpce, hroniÄna materiÄna i vaginalna leukoreja, povrede.
Preparati: Esencija, emulzija, teÄni ekstrakt, infuzija, liniment, ulje, melem, pilula, flaster, prah, tinktura.
Smirna je samo delimiÄno rastvorljiva u vodi, tako da je poželjno koristiti je kao emulziju. Ako je potrebno da je koristite u infuziji ili esenciji, prah je prvi. Delovi sa belim prugama imaju manje ulja i najbolji su za emulzije i pilule, a delovi bez pruga su sa viÅ”e ulja i najbolji su za tinkture. Nerastvorena smola u tinkturi Äini odliÄnu lepljivu supstancu, sliÄnu akaciji (Acacia senegal).
Doziranje:
Infuzija: 60 ml, 3 do 4 puta dnevno.
Pilule: 1/2 g do 2 g.
Prah: 325 mg do 1 g (do 2 g se može dati).
Tinktura: 1/2-1 Äajna kaÅ”iÄica.
PRIMENA U LEKOVITE SVRHE
Oralna
Neprijatan zadah: Uzeti malo za unutraŔnju upotrebu.
Desni (mekane, koje krvare, sunÄeraste): Primeniti rastvorenu tinkturu ili koristiti kao prah za zube.
Ispiranje grla i usta: PomeÅ”ati 1 Äajnu kaÅ”iÄicu smirne u prahu sa 2 supene kaÅ”ike tople vode (napraviti snažnije ili slabije, po želji).
Upaljeno grlo, ulceracija jezika, usta i grla: Koristiti tinkturu (po želji rastvorena) za ispiranje grla i usta (za bebe i malu decu, naprskati u usta i do grla).
Prah za zube: Lekovita i proÄiÅ”ÄavajuÄa svojstva smirne Äine je superiornim prahom za zube.
HroniÄna dijareja: PomeÅ”ati 1 Äajnu kaÅ”iÄicu smirne u prahu sa 2 supene kaÅ”ike tople vode (napraviti snažnije ili slabije, po želji).
Kožna
OmekÅ”ivaÄ kože i zaÅ”tita za atoniju i iznurenost tkiva: Posle parne kupke i suÅ”enja, koristiti delimiÄno rastvorenu tinkturu za ispiranje.
HroniÄni bronhitis, hroniÄno zapaljenje pluÄne maramice, astma, hroniÄni reumatizam, marazam: Primeniti liniment preko celog zaraženog dela i dobro izmasirati.
Ulcerisane povrÅ”ine (stomatitis), ptializam, rane, Äirevi: Primeniti rastvorenu tinkturu ili prah formu.
PupÄana vrpca: Primeniti prah nakon prekidanja vrpce. Ovo je mnogo blaže i lepÅ”e za upotrebu nego alkohol koji se tako Äesto koristi na novoroÄenim bebama; to je antiseptik i pomaže da vrpca brzo zaraste. Staviti malu koliÄinu praha smirne u poroÄajnu opremu.
Povrede: Primeniti razreÄenu tinkturu ili prah formu.
LEKOVITE FORMULE
Neprijatan zadah
1 Äajna kaÅ”iÄica smirne uprahu (Commiphora myrrha, var. molmol)
1 Äajna kaÅ”iÄica kanadskog ljutiÄa u prahu (Hydrastis canadensis)
Preparat: Natopi 9 minuta u 500 ml vode, izliti Äistu teÄnost.
Doziranje: 1 Äajna kaÅ”iÄica 5 do 6 puta dnevno.
Kolik, flatulencija
115 g smirne (Commiphora myrrha, var. molmol)
15 g muskatnog oraÅ”ÄiÄa, mleven (Myristica fragrans)
15 g kajenske paprike (Capsicum frutescens; C minimun)
1 l brendija
Preparat: Natopiti 10 dana, zatim procediti i flaŔirati.
Doziranje: 1 Äajna kaÅ”iÄica po potrebi.
Ispiranje grla i usta
1 Äajna kaÅ”iÄica smirne u prahu (Commiphora myrrha, var. molmol)
1 Äajna kaÅ”iÄica listova maline (Rubus idaeus)
Preparat: Potopiti u 500 ml provrele vode i ostaviti da stoji pola sata, izliti Äistu teÄnost.
Primena: Koristiti po potrebi.
Hemoroidi, rane, Äirevi, difterija
1 deo smirne u prahu (Commiphora myrrha, var. molmol)
1 deo kanadskog ljutiÄa (Hydrastis canadensis)
Preparat: Za hemoroide, pomeÅ”ati sa toplom vodom dovoljno da se napravi kaÅ”asta masa; za rane, Äireve i difteriju, pomeÅ”ati dobro prahove.
Primena: Primeniti po potrebi. Za difteriju udahnuti malo kroz grlo.
Å ok, kolaps, klonulost, duboka kongestija
(moÄni unutraÅ”nji stimulans i antiseptik); spolja za reumatizam, neuralgiju, uganuÄa, modrice, sveže posekotine, Äireve, prevenciju izumiranja
1 deo smirne, tinktura (Commiphora myrrha, var. molmol)
1/4 dela kajenske paprike, tinktura (Capsicum frutescens; C minimun)
2 dela ehinacee, tinktura (Echinacea angustifolia)
Preparat: Dobro promeŔati.
Doziranje: 10-15 kapi u dosta vode.
Slab želudac
(fermentacija)
1 Äajna kaÅ”iÄica smirne u prahu (Commiphora myrrha, var. molmol)
1 Äajna kaÅ”iÄica kanadskog ljutiÄa (Hydrastis canadensis)
1/4 Äajne kaÅ”iÄice Äumbira (Zingiber officinale)
Preparat: Ubaciti u 500 ml provrele vode, dobro pokriti i natopiti 10-15 minuta, izliti Äistu teÄnost.
Doziranje: 1 Äajnu kaÅ”iÄicu na svaka 2 sata.
Gliste
30-45 g smole smirne (Commiphora myrrha, var. molmol)
1/4 Äajne kaÅ”iÄice kajenske paprike (Capsicum frutescens; C minimun)
230 g suvog grožÄa
Preparat: Rastvoriti biljke u 700 ml vrele vode, dodati suvo grožÄe i natopiti na 3 dana.
Doziranje: 3 do 4 supene kaÅ”ike teÄnosti dok postite svako jutro.
Karakteristike pri rastu: ViÅ”egodiÅ”nja biljka, prirodna za istoÄnu Afriku i jugoistoÄnu Arabiju i druge zemlje koje izlaze na Crveno more, a uglavnom je obraÄena u Bombaju, Indija. DrveÄe iz žbunja u Å”umama kraj Crvenog mora, gde su temperature visoke, vegetacija oskudna, a voda retka. Turska sorta dolazi iz istoÄne Afrike, a Arapska je kultivisana u južnoj Arabiji, istoÄno od Adena.
Branje: Biljni sok smirne (nalik drvetu treÅ”nje) izluÄuje se prirodno iz jezgra i kore (ili je proces ubrzan veÅ”taÄkim rezovima kroz koru stabljike); u poÄetku je mekan i svetložut, a nakon suÅ”enja postaje tvrÄi i zlatan, zatim taman i crvenkast.
Sestrinske biljke:
ā AfriÄka smirna (Commiphora africana); liÄi na smirnu gugul, miris se razlikuje od smirne i priliÄno je gorka.
ā Gugul (Commiphora mukul); āsuzeā liÄe na one kod smirne, žuÄkasto-braon boje, praÅ”njav i prozraÄan, blago aromatiÄan i nije gorak, sadrži eteriÄno ulje, resin i smolu.
ā Balsamatska topola (Commiphora opobalsamum).
Srodne biljke:
ā Balsamatska topola (Populus balsamifera); lepljiva teÄnost koja je neprozirna, žuÄkasta i mirisna (sadrži oko 20-30% eteriÄnog ulja, 70% mekanog resina i 12% tvrdog resina).
ā (Guarea rusbyi);osuÅ”ena kora; ekspektorans (superiorna u odnosu na ipekakuanu, (Cephaelis ipecacuanha), laksativ, emetik; koristi se kod bronhitisa, bronhijalne pneumonije, suÅ”ice; liÄi na drvo velike jabuke i raste donjim delom u rekama Bolivije.
ā Elemi (Canarium commune); stimulans, nadražajno sredstvo; visoko drvo koje raste na filipinskim ostrvima; balsam se veÅ”taÄki izvlaÄi zasecanjem; postaje mekan, žuÄkast i zrnasto-kristalan; ima snažan miris koji liÄi na moraÄ (Foeniculum vulgare) i limun (Citrus limon); ukus je gorak i opor; koristi se u flasterima i melemima.
ā Indijski jorgovan (Melia azedarach); kora od korena, emetik, antihelmintik; prirodan u Kini i Indiji, ali se uzgaja u južnom delu SAD-a; prelepo drvo od 9 m do 12 m visine sa namotanom korom.
ā Tamjan (Boswellia carterii); stimulans, ekspektorans; raste u istoÄnoj Africi i Saudijskoj Arabiji; smola i resin se izvlaÄe veÅ”taÄkim zasecanjem kore; āsuzeā su žuÄkasto-braon boje i pokrivene belom praÅ”inom; balsamski miris i gorak, balsamski ukus; delimiÄno je rastvorljiv u alkoholu i bele boje (mleka) je u vodenoj emulziji; koristi se za emulziju, kaÄenje ili flastere.
Napomena: Pazite na sledeÄa falsifikovanja koja se mogu naÄi kod smirne:
ā Tamne smole koje se naduju ili su lepljive sa vodom.
ā povrtni fragmenti, pesak, so.
ā smola od srodnih vrsta, kao Å”to su afriÄka smirna i gugul, kod kojih je pukotina vidljivija ili neprozirna, a miris i ukus se razlikuju.
ISTORIJA
Istorijska vrednost smirne
Smirna se spominje u Bibliji u ranom periodu, kada je Josif prodat grupi trgovaca sa kamiljim karavanom ānoseÄi zaÄine, balsam i smirnu u Egipatā (Postanak 37:25). Kasnije, pomenuta je u kontekstu procedure proÄiÅ”Äavanje žene: āA ovako je proticalo razdoblje u kom su ulepÅ”avane: Å”est meseci uljem od smirne (mire), Å”est meseci balzamom, zajedno sa posebnim tretmanom za ženeā (Jestira 2:12), Å”to nesumnjivo ima takoÄe i religijske implikacije, ali samo njeno blagotvorno dejstvo na telo je dobro utvrÄeno. Jevreji su takoÄe koristili smirnu za pomazanje kovÄega, oltar kovÄega i sveto posuÄe. Velika vrednost smirne pokazana je na roÄenu Hrista; to je bio jedan od poklona izabran od strane 3 mudraca.