Simptomi: Nenormalno ili preterano skupljanje ili prodiranje razreÄenog (vodnjikavog) limfnog seruma u meÄuvlaknasti prostor potkožnog vezivnog tkiva ili u ozbiljnim telesnim dupljama (peritonealna i pleuralna) iz kojih se ne odliva. Te poremeÄaje prate oticanja tkiva i organa, slabo mokrenje, loÅ” apetit, tromost i malaksalost. Oticanje tkiva obiÄno zapoÄinje u stopalima i gležnjevima da bi potom nastavilo da se penje uz noge prema trbuhu.
Uzrok: Oni koji preteruju sa konzumiranjem soli, kao i dijabetiÄari, Äesto obole od vodene bolesti. Mi ne odreÄujemo precizno simptome koji se javljaju u pojedinim lokalitetima u telu (hidrocefalus, hidrotoraks, ascites), kao Å”to to Äini ortodoksna medicina, nego ukazujemo na opÅ”ti problem koji je da organizam ne izbacuje vodu pravilno preko bubrega i kože.
Dr Edvard Å ok je rekao sledeÄe o vodenoj bolesti:
āKada u organizmu nastane sumporna kiselina, ona se trenutno sjedinjuje sa vodom i naduje. Taj postupak proizvodi užarenje koje proÅ”iruje kapilare. Osmotski pritisak (hidrostatski pritisak potreban da bi se spreÄio pomak vode izazvan osmolarnim gradijentom: Å”to je veÄa razlika u osmolarnosti, veÄi je i osmotski pritisak) nateruje serum kroz zidove krvnih sudova, Å”to dovodi do upale i vodene bolesti. Stoga je upotreba neorganske materije uvek otrovna za organizam uprkos svim oÄiglednim dokazima da nije takoā ((Advanced treatise in herbology, lekcija 8, strana 101).
Biljke koje pomažu: U sluÄajevima vodene bolesti postignuti su izuzetni rezultati upotrebom perÅ”una, perÅ”unovog korena, klekinih bobica, zelenog kaktusa, Äumbira i Äaparala. Ishrana je kljuÄ za uklanjanje problema. Izbegavati meso, peciva (kolaÄe pogotovo), so i tako dalje. Jesti voÄe (naroÄito grožÄe i kokosov orah), klice, lisnato i zeleno povrÄe (ne meÅ”ati voÄe i povrÄe u jednom obroku). Za otvaranje pora primeniti kupku sa isparavanjem i dijaforetike. Upotrebiti stimulanse da se pojaÄa i reguliÅ”e normalan protok krvi. Za bubrege upotrebiti diuretike. Nikako ne izostaviti tretman celog sistema za varenje upotrebom tonika. TakoÄe utrljati na telo sirÄe sa hladnom vodom i neizostavno držati creva u oÄiÅ”Äenom stanju.
Korisne biljke: Vrsta ljiljana (Erythronium americanus), petrovac (Agrimonia eupatoria), anÄelika (Angelica archangelica), anis (Pimpinella anisum), zapadna tuja (Thuja occidentalis), kopitnjak (Asarum europaeum), beli jasen ā listovi (Fraxinus excelsior), Å”pargla (Asparagus officinalis), matiÄnjak ā listovi (Melissa officinalis), vrele usne (Chelone glabra), divlji renac (Iberis amara), gorki koren (Apocynum androsaemifolium), prÅ”ljenasta božikovina ā koren (Prinos verticillatus), divlji ruzmarin (Cimicifuga racemosa), crni kukurek (Helleborus nigera), kandelaber veronika ā sa kalijum bitartratom (Veronicastrum virginicum), blaženi Äkalj (Cnicus benedictus), plava staniÄarka (Caulophyllum thalictroides), perunika (Iris Versicolor), zanovet metlaÅ” (Cytisus scoparius), agatozma (Agathosma betulina), kruÅ”ina (Rhamnus frangula), ÄiÄak ā koren (Arctium lappa), sivi orah (Juglans cinerea), lijatris (Liatris spicata), rimska kamilica (Chamaemelum nobile), kanadska suvoletnica (Erigeron canadensis), kapar (Capparis spinosa), Å”argarepa (Daucus carota var. sativus), rusa (Chelidonium majus), celer (Apium graveolens), prilepaÄa (Galium aparine), kolocint (Citrullus colocynthis), korijander ā seme (Coriandrum sativum), pirevina (Elymus repens), krastavac (koji ima samo jedno seme) (Cucumis sativus), ribizle, maslaÄak ā koren (Taraxacum officinale), zova (Sambucus nigra), oman (Inula helenium), moraÄ (Foeniculum vulgare), lan (Linum usitatissimum), krasuljak (Bellis perennis), kanadski ljutiÄ (Hydrastis canadensis), busenjaÄa (Polytrichum commune), crveni glog (Crataegus oxyacantha), jelenak (Asplenium scolopendrium), proljevak (Gratiola officinalis), ren (Armoracia rusticana), glatka hortenzija (Hydrangeas arborescens), miloduh (Hyssopus officinalis), severna gilenija (Gillenia trifoliata), iris (Iris foetidissima), irska mahovina (Chondrus crispus), dobriÄica (Glechoma hederacea), jalapa (Ipomoea purga), kleka ā bobice (Juniperus communis), jetrenka (Anemone hepatica), obiÄan dvornik (Polygonum persicaria), kokotiÄ (Delphinium consolida), ÄurÄevak (Convallaria majalis), lobelija (Lobelia inflata), mandragora (Mandragora officinarum), majoran (Origanum majorana), bujna pukovica (Imperatoria ostruthium), kanadski ljiljan (Lilium canadense), suruÄica (Filipendula ulmaria), cigansko perje (Asclepias syriaca), crni pelen (Artemisia absinthium), crni dud (Morus nigra), divizma (Verbascum thapsus), kopriva ā listovi (Urtica dioica), vranilova trava (Origanum vulgare), perÅ”un ā biljka i koren (Petroselinum crispum), gorska nana (Mentha pulegium), kininovac (Cinchona succirubra), ženska bokvica (Plantago major), bedrenika (Pimpinella saxifraga), kruÅ”Äica (Chimaphila umbellata), topola ā pupoljci (Populus), ameriÄki bodljikavi jasen ā bobice (Zanthoxylum americanum), kvazija (Picrasma excelsa), dunja ā seme i plod (Cydonia oblonga), suve grožÄice, ruzmarin (Rosmarinus officinalis), indijski sandal (Santalum album), sasafras (Sassafras albidum), rastaviÄ (Equisetum arvense), moÄvarni kupus (Symplocarpus foetidus), trnjina (Prunus spinosa), divlja nana (Mentha spicata), morski luk (Urginea maritima), cikorija (Cichorium intybus), rosulja (Drosera rotundifolia), vratiÄ (Tanacetum vulgare), džefersonija (Jeffersonia diphylla), uva (Arctostaphylos uva-ursi), kurika (Euonymus europaeus), crkvina (Parietaria officinalis), kamenjaÄa (Asplenium ruta- muraria), hrast ā listovi (Quercus), ameriÄki jasen (Fraxinus americana), bela slaÄica ā biljka i seme (Sinapis alba), suvi lokvanj (Nymphaea odorata), divlja Å”argarepa ā seme (Daucus carota), zimzelen (Gaultheria procumbens), ranilist (Stachys officinalis), obiÄni Å”tavelj (Rumex crispus).