- Dr Nil Nidli
-
by cpm
Mnogi ljudi koji imaju bolesti srca nisu svesni toga. To je zbog toga Å”to se bolesti srca obiÄno tiho razvijaju. Pre nego Å”to se javi bilo kakvo oÅ”teÄenje srca, proces zvani ateroskleroza (ili āotvrdnjavanje arterijaā) se odigrava u arterijama srca viÅ”e godina. Rana faza ateroskleroze se naziva āmasna prugaā. Proces ateroskleroze nije ograniÄen na srÄane arterije (poznate kao ākoronarne arterijeā). Izraz ābolest koronarnih arterijaā se odnosi specifiÄno na postepeno sužavanje ateroskleroze dok deluje na srÄane arterije. Velike i srednje arterije Å”irom tela mogu da postanu sužene ovakvim nagomilavanjem masnih materija kako se formira plaka, kako je ilustrovano na slici 1.
Nažalost, na aterosklerotiÄnoj plaki može doÄi do ulceracije (razjedanja), prouzrokujuÄi pucanje zaÅ”titnog omotaÄa kao Å”to je pokazano na slici. Kada se to desi, kombinacija firboznog i masnog materijala se oslobaÄa u krvotok. Sada manja, erodovana masna naslaga, zvana ulcerozna plaka (ponekad zvana ālezijaā), ostaje zakaÄena za arterijske zidove i osloboÄen masni materijal i ulcerozna plaka mogu da aktiviraju krvne ploÄice, Äelije tela za zgruÅ”avanje krvi. To Äesto pokreÄe niz dogaÄaja koji mogu potpuno da zakrÄe arteriju koja je veÄ znaÄajno sužena aterosklerozom. Ukoliko ovaj ili drugi proces rezultuje potpunim zakreÄenjem srÄane arterije, srÄani miÅ”iÄ koji je bio zavisan od protoka krvi u arteriji Äe umreti. Ova smrt srÄanog tkiva se naziva infarkt miokarda (MI) ili srÄani udar. Ateroskleroza napreduje razliÄitim stopama kod razliÄitih ljudi. Promena tokom vremena u arterijama osobe koja Äe sa 60 ili 70 godina starosti doživeti srÄani udar je prikazana na slici 2.
Ukoliko simptomi zaista nastanu, mogu da budu nejasni ili āatipiÄniā, ili mogu da se jave u obliku klasiÄne āangine pektorisā, Å”to je prikazano na slici kao prvi simptom u napredovanju ka infarktu (prikazano sa MI na slici). Angina pektoris oznaÄava bol u grudima pri vežbanju ili snažnom emocionalnom stresu koji se obiÄno opisuje kao težina, pritisak ili skuÄenost skocentrisana u sredini ili na levoj strani grudnog koÅ”a. Bol može da putuje do vrata ili vilice, ili niz bilo koju ruku. Povremeno se javlja bol u leÄima ili stomaku. Veliki obrok ili hladno vreme takoÄe mogu da izazovu taj bol. Simptom bola je prouzrokovan nedovoljnom dostavom krvi srÄanom miÅ”iÄu, Å”to je na slici oznaÄeno kao āsrÄana insuficijencijaā.
Trenutno, približno 6.750.000 ljudi u Sjedinjenim Državama pati od angine pektoris. Nažalost, mnogi nemaju takve simptome sve do svog prvog srÄanog udara. Äak i pod uslovima znaÄajnog vežbanja, srÄana arterija mora da ima najmanje 50 do 60% svog preÄnika blokirano pre nego Å”to srÄani miÅ”iÄ poÄne da pati od nedostatka dotoka krvi, Å”to prouzrokuje bol. Mnoge osobe sa suženjima Äak i do 70% ili viÅ”e nemaju prepoznatljive simptome.
Kao rezultat nedostatka simptoma, bolest srca se Äesto ne registruje u svojim ranim stupnjevima. Osoba može da se oseÄa sjajno, da radi puno radno vreme, a da opet bude na ivici velikog srÄanog udara i možda Äak iznenadne smrti. Približno 60% smrtnih sluÄajeva od infarkta se javlja iznenada ili van bolnice pre nego Å”to se leÄenje može primeniti. ViÅ”e od polovine svih iznenadnih smrtnih sluÄajeva (skoro 2/3 iznenadnih smrtnih sluÄajeva kod žena) javlja se kod osoba kojima prethodno nije utvrÄena bolest srÄanih arterija. Žalosna realnost je da je za mnoge ljude njihov prvi srÄani udar takoÄe i njihov jedini. Iznenadna smrt ne pruža drugu Å”ansu.
Äak i kada ljudi prežive infarkt, preko dve treÄine se ne oporavi potpuno, ostajuÄi sa nekim oblikom bolesti i trajno umanjujuÄi kvalitet života. Posle infarkta srce je slabije zbog gubitka miÅ”iÄnog tkiva.
Ova slabost može biti znaÄajna naroÄito ako je srÄani udar bio veliki. U takvom sluÄaju, srce možda neÄe moÄi da na odgovarajuÄi naÄin vrÅ”i Äak ni rutinske funkcije pumpanja. To je primer onoga Å”to se naziva ishemijska kardiomiopatija koja je oznaÄena na slici 3. Izraz se odnosi na srÄani miÅ”iÄ (ākardio-mioā), bolest ili patologiju (āpatijaā) koja je prouzrokovana nedostatkom dotoka krvi (āishemijaā). Kada takvo obolelo srce nije u stanju da održava telesne funkcije, lekari koriste izraz āinsuficijencija srcaā. U takvoj situaciji pogoÄena osoba može lako da ostane bez daha, da doživljava oticanje stopala ili Älanaka, ili da bude konstantno umorna.
Kako bi se spreÄilo da ovi progresivni koraci dovedu do smrtonosnog srÄanog udara ili onog koji Äe dovesti do invalidnosti, nije mudro odlagati preglede srca dok se simptomi ne razviju. Dostupan je Äitav niz testova za dijagnozu bolesti srca pre smrtnog dogaÄaja, kao Å”to su elektrokardiogram (EKG), sa ili bez testa pri naporu. EKG meren pri odmoru može da otkrije dokaze o prethodnim srÄanim udarima, ali je slabo sredstvo za otkrivanje blokada koje joÅ” uvek nisu proizvele gubitak srÄanog miÅ”iÄa. Jedan znaÄajan izuzetak predstavlja pojava bola u grudima. U toj situaciji, ako srÄani problem prouzrokuje nelagodnost, EKG Äe, kada se vrÅ”i dok se bol javlja, Äesto prepoznati potencijalu srÄanu blokadu.
Kod osobe bez simptoma, EKG test pri naporu je daleko moÄniji u registrovanju suženja srÄanih arterija od obiÄnog EKG-a. Äak Äe se i blokada od samo 50% jedne arterije ponekad pokazati na testu pri naporu. MeÄutim, Äak i test pri naporu može da promaÅ”i znaÄajan broj obolelih osoba. I do 35% onih koji imaju znaÄajne blokade srÄanih sudova imaÄe normalan EKG meren pri naporu. Broj pogreÅ”no uverenih osoba se može znaÄajno smanjiti upotrebom radioaktivnog elementa za praÄenje zvanog talijum, ili vrÅ”enjem testa pri naporu u spoju sa ehokardiografijom (test srca ultrazvukom koji se vrÅ”i neposredno pre ili posle testa pri naporu). Davanje injekcije talijuma pri maksimalnom nivou napora prilikom testa uoÄiÄe sve osim oko 8% osoba sa blokadom srÄanih arterija i sve osim 4% ako se koristi ehokardiogram. PoÅ”to su bolesti srÄanih arterija i bol u grudima toliko Äesti, kao aktivni lekar vrÅ”im jedan ili viÅ”e ovih testova dnevno.
Najbolji test koji se može izvrÅ”iti je istraživanje srca i krvnih sudova bojom. Veoma je dobar za uoÄavanje blokada koje Äe verovatno prouzrokovati probleme. Takva istraživanja bojama se nekad oznaÄavaju kao āsrÄane kateterizacijeā ili kao āsrÄani angiogramiā. Za razliku od prethodnih testova koji su pomenuti, srÄana kateterizacija je invazivni test (Å”to znaÄi da ulazimo u telo kateterom). Kada jednom blokada suzi preÄnik krvnih sudova za 40 do 50% ili viÅ”e, takvo istraživanje bojom obiÄno prepoznaje problem.