• 402
  • 0

SIMPTOMI: namreškani džepići masti na butinama, sa unutrašnje strane gornjeg dela ruku i na gluteusu maksimusu. 


UZROCI: kako godine prolaze, na kožu se gomila fibrozno tkivo i tako povlače kožu unutra, a masne ćelije idu ka spolja. Naročito žene imaju ovaj problem na butinama, kukovima i bedrima.

PRIRODNE METODE ODSTRANJIVANJA CELULITA
 
Smršajte. Tako ćete smanjiti veličinu onih „džepova“. Jedanput sedmično budite na postu sa voćnim sokovima.
 
Jedite dosta svežeg voća i povrća, uključujući i zeleno lisnato povrće. Oboje su hranljivi i imaju malo kalorija. Poboljšajte svoju opštu ishranu, konzumirajte sirovu biljnu hranu bogati mineralima i vitamina i jedite žitarice u celom zrnu, mahunarke i orašaste plodove. 
 
Održavajte otvorenim telesne kanale za izlučivanje, kako bi se lakše odstranio višak tečnosti i masti. Pijte dosta vode, redovno praznite creva i pazite se zatvora.
 
Izbegavajte svu masnu, prženu, rafinisanu i konzervisanu hranu, kao i gazirana pića i alkohol. Slana hrana pogoršava problem. Nemojte koristiti kofein i duvan, jer oni sužavaju krvne sudove i još više ističu celulit.
 
Vežbajte napolju na svežem vazduhu i dišite duboko. Tako se ugljendioksid izbacuje iz ćelija, a kiseonik pomaže u sagorevanju masti. Radite vežbe za jačanje mišića. Nakon svakog jela dobro se prošetajte jako zamahujući rukama. Dobro se odmorite noću.
 
– Koliko god možete, izbegavajte stres, napetost i vremenske rokove. Celulit nastaje kada su mišići napeti, a oni su napeti kada ste uzrujani.
 
– Ekstrakt gloga umanjuje nivo masti u krvi.

FITOHEMIKALIJE – laboratorijskim istraživanjima otkriveno je postojanje fitohemikalija. To su supstance koje naše telo štite od raznih vrsta bolesti, uključujući i rak. Zna se za njih 20, a ima ih samo u voću i povrću.ispod je spisak tih supstanci i nabrojana je hrana koja ih sadrži:

Alil-sulfidi – crni luk, beli luk, praziluk, vlasac.

Karotenoidi
– žuto-narandžasto voće i povrće, zeleno lisnato povrće i crveno voće.

Kumarini
– celer, paškanat, peršun i smokve.

Kurkumini
– kurkuma i đumbir.

Ditioltioni
– glavičasto povrće (kupus, brokoli, karfiol, prokelj, kelj, raštan).

Elagična kiselina
– grožđe, maline, jagode, orašasti plodovi.

Flavonoidi
– većina voća i povrća.

Indoli/izotiocianati
– kupus, brokoli, karfiol, prokelj, rotkve.

Glukarati
– citrusno voće, žitarice, paradajz, paprika.

Lignani
– laneno seme, laneno ulje, soja.

Liminoidi
– citrusno voće.

Ftalidi
– poliacetileniceler, kim, kumin, mirođija, komorač, peršun, šargarepa, korijander.

Fenolična kiselina
– grožđe, bobičasto voće, žitarice u celom zrnu, orašasti plodovi.

Ftitati
– žitarice i mahunarke.

Fitosteroli
– semenje i mahunarke.

Inhibitori proteaze
– žitarice, semenje, mahunarke i orašasti plodovi.

Saponini
– mahunarke i lekovito bilje.

Terpeni
– trešnje, citrusno voće i lekovito bilje.

Tokotrienoli
– semenje i orašasti plodovi.
 
Fitohemikalije ne samo da daju boju, građu i ukus biljnoj hrani, već je i štite od mikroorganizama i insekata. 
 
Kada ih mi jedemo, one nas štite od bolesti! Unos velike količine voća i povrća štiti ljudsko telo od različitih vrsta raka, srčanih bolesti i šloga. Jedna harvardska studija je pokazala da se ovako umanjuje rizik samo od šloga za 31%, dok je jedna finska studija dokazala da se rizik od smrti smanjuje za 35%.
 
Recimo, postoji preko 600 vrsta karotenoida u biljkama. Pošto su bogate antioksidantima, one su smanjile rizik ili neutralisale rak kod eksperimentalnih životinja, one stimulišu imuni sistem i štite od degeneracije žute mrlje koja dolazi sa godinama. Drugi primer su glukarati (nalaze se u belom unutrašnjem delu citrusnog voća) koji štite od raka dojke.
 

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *