Celulit – lečenje prirodnim putem

Celulit je danas bostao briga mnogih žena. Iako nije opasan po zdravlje, celulit ne izgleda lepo te mnoge žene ulažu velike napore da ga se otarase. Najčešća mesta na kojima se celulit javlja su: butine, listovi, sedalni region, stomak, donji deo leđa. U poznijim godinama celulit se može pojaviti i na nadlakticama pa čak i vratu. Pojava celulita se ne dešava samo ženama prekomerne telesne težina u „srednjim godinama, celulit je prisutan i kod vitkih i mladih devojaka.

SIMPTOMI: namreškani džepići masti na butinama, sa unutrašnje strane gornjeg dela ruku i na gluteusu maksimusu. 


UZROCI: kako godine prolaze, na kožu se gomila fibrozno tkivo i tako povlače kožu unutra, a masne ćelije idu ka spolja. Naročito žene imaju ovaj problem na butinama, kukovima i bedrima.

PRIRODNE METODE ODSTRANJIVANJA CELULITA
 
Smršajte. Tako ćete smanjiti veličinu onih „džepova“. Jedanput sedmično budite na postu sa voćnim sokovima.
 
Jedite dosta svežeg voća i povrća, uključujući i zeleno lisnato povrće. Oboje su hranljivi i imaju malo kalorija. Poboljšajte svoju opštu ishranu, konzumirajte sirovu biljnu hranu bogati mineralima i vitamina i jedite žitarice u celom zrnu, mahunarke i orašaste plodove. 
 
Održavajte otvorenim telesne kanale za izlučivanje, kako bi se lakše odstranio višak tečnosti i masti. Pijte dosta vode, redovno praznite creva i pazite se zatvora.
 
Izbegavajte svu masnu, prženu, rafinisanu i konzervisanu hranu, kao i gazirana pića i alkohol. Slana hrana pogoršava problem. Nemojte koristiti kofein i duvan, jer oni sužavaju krvne sudove i još više ističu celulit.
 
Vežbajte napolju na svežem vazduhu i dišite duboko. Tako se ugljendioksid izbacuje iz ćelija, a kiseonik pomaže u sagorevanju masti. Radite vežbe za jačanje mišića. Nakon svakog jela dobro se prošetajte jako zamahujući rukama. Dobro se odmorite noću.
 
– Koliko god možete, izbegavajte stres, napetost i vremenske rokove. Celulit nastaje kada su mišići napeti, a oni su napeti kada ste uzrujani.
 
– Ekstrakt gloga umanjuje nivo masti u krvi.

FITOHEMIKALIJE – laboratorijskim istraživanjima otkriveno je postojanje fitohemikalija. To su supstance koje naše telo štite od raznih vrsta bolesti, uključujući i rak. Zna se za njih 20, a ima ih samo u voću i povrću.ispod je spisak tih supstanci i nabrojana je hrana koja ih sadrži:

Alil-sulfidi – crni luk, beli luk, praziluk, vlasac.

Karotenoidi
– žuto-narandžasto voće i povrće, zeleno lisnato povrće i crveno voće.

Kumarini
– celer, paškanat, peršun i smokve.

Kurkumini
– kurkuma i đumbir.

Ditioltioni
– glavičasto povrće (kupus, brokoli, karfiol, prokelj, kelj, raštan).

Elagična kiselina
– grožđe, maline, jagode, orašasti plodovi.

Flavonoidi
– većina voća i povrća.

Indoli/izotiocianati
– kupus, brokoli, karfiol, prokelj, rotkve.

Glukarati
– citrusno voće, žitarice, paradajz, paprika.

Lignani
– laneno seme, laneno ulje, soja.

Liminoidi
– citrusno voće.

Ftalidi
– poliacetileniceler, kim, kumin, mirođija, komorač, peršun, šargarepa, korijander.

Fenolična kiselina
– grožđe, bobičasto voće, žitarice u celom zrnu, orašasti plodovi.

Ftitati
– žitarice i mahunarke.

Fitosteroli
– semenje i mahunarke.

Inhibitori proteaze
– žitarice, semenje, mahunarke i orašasti plodovi.

Saponini
– mahunarke i lekovito bilje.

Terpeni
– trešnje, citrusno voće i lekovito bilje.

Tokotrienoli
– semenje i orašasti plodovi.
 
Fitohemikalije ne samo da daju boju, građu i ukus biljnoj hrani, već je i štite od mikroorganizama i insekata. 
 
Kada ih mi jedemo, one nas štite od bolesti! Unos velike količine voća i povrća štiti ljudsko telo od različitih vrsta raka, srčanih bolesti i šloga. Jedna harvardska studija je pokazala da se ovako umanjuje rizik samo od šloga za 31%, dok je jedna finska studija dokazala da se rizik od smrti smanjuje za 35%.
 
Recimo, postoji preko 600 vrsta karotenoida u biljkama. Pošto su bogate antioksidantima, one su smanjile rizik ili neutralisale rak kod eksperimentalnih životinja, one stimulišu imuni sistem i štite od degeneracije žute mrlje koja dolazi sa godinama. Drugi primer su glukarati (nalaze se u belom unutrašnjem delu citrusnog voća) koji štite od raka dojke.
 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *