Latinski naziv: Cinchona calisaya; C. ledgerana; C. officinalis; C. succirubra
Karakteristike po kojima se prepoznaje u prirodi:
C. calisaya: Rolne kore (to je forma kore koja se urola kada se osuÅ”i; to je rolna osuÅ”ene kore kao Å”to su kod cimeta, kininovca, itd.) su obeležene belim pramenovima i Å”irokim uzdužnim fisurama i regularnim popreÄnim pukotinama koje su 6 mm do 12 mm odvojene; spoljaÅ”nji sloj plute se Äesto menja. Ova sorta ima najveÄi potencijal u organskom kininu.
C. ledgerana: Ona se od strane nekih smatra sortom
C. calisaya. Ima usamljene ili duple rolne kore na kojima se vide svetlosive mrlje liÅ”ajeva, sa brojnim fisurama i popreÄnim pukotinama.
C. officinalis: Ona ima uzane rolne kore sa brojnim uzdužnim i popreÄnim pukotinama (dajuÄi karakteristiÄnu hrapavost poleÄini kore).
C. succirubra (C. pubescens): Ona ima dve sorte ā južnoameriÄka je ravna a sa Jave je urolana. JužnoameriÄka sorta ima crvenu koru i crvenu unutraÅ”nju povrÅ”inu, sa uzdužnim grebenima i svetlim crvenim bradavicama; javanska sorta ima krupne rolne kore i crvenkasto-braon spoljaÅ”nju koru, sa naborima, crvenkastim bradavicama i sivim zakaÄenim liÅ”ajevima.
Delovi biljke za upotrebu u lekovite svrhe: OsuŔena kora sa stabljike i grana.
Lekovito dejstvo: Tonik, antiperiodik, sredstvo za snižavanje temperature, sredstvo za umirenje nerava, astrigent (umeren), aperijens (umeren), sredstvo za jaÄanje želuca, antiseptik, sredstvo za podsticanje luÄenja pljuvaÄke, antipiretik, srÄani stimulans (u velikim dozama je srÄani depresant ā umanjuje fizioloÅ”ku aktivnost).
Ova biljka je opÅ”ti tonik koja Å”iri svoj moÄan uticaj kroz celi nervni sistem, do kiÄmeno-moždanih, simpatiÄkih i Äak do perifernih nerava. SpreÄiÄe fermentaciju i truljenje u digestivnom traktu. Koncentrat je vredan astrigent za ispiranje grla. Male doze poveÄavaju protok pljuvaÄke i želudaÄnih sokova, poveÄavaju peristaltiku, akciju srca (jaÄe i ubrzanije), cerebralne funkcije i izluÄivanje otpadnih materija. Umerene doze smanjuju koliÄinu mokraÄne i fosforne kiseline (ali ne i protok uree) i smanjuju metabolizam tkiva. Velike doze mogu izazvati neke fiziÄke neprijatnosti (vrtoglavica, glavobolja, privremena gluvoÄa, itd.), ali neÄe naneti trajnu Å”tetu pacijentu.
Lekovita upotreba: Adinamija, amenoreja, astma, mokrenje u krevetu, hroniÄni bronhitis, akutni katar, oporavak, opÅ”ta iznurenost, hidropsija, pijanstvo (teÄni ekstrakt), atoniÄna dispepsija, epilepsija, erizipel, iznurenost žena, groznice (svi tipovi), grip, gangrena, želudaÄni katar, visoka groznica, loÅ”e varenje, upala, pluÄni problemi, malarija, male boginje, menstrualni problemi, nervni poremeÄaji, neuralgija, pneumonija, akutni reumatizam, Å”arlahna groznica, skrofula, kožne bolesti, uveÄana slezina, tifus, tifoid, urinarna inkontinencija, variola, veliki kaÅ”alj.
Preparati: Kinin se komercijalno dobija iz kore, ali ova forma izvlaÄenja je neorganska i najopasnija po zdravlje, tako da mi savetujemo da se nikada ne upotrebljava. MeÄutim, prirodni ili organski kinin koji je u kori, kada se koristi u infuziji ili drugim prikladnim formama, veoma je koristan za telo.
Doziranje:
Koncentrat: 1/2-1 Äajna kaÅ”iÄica.
Esencija: 1-2 Äajne kaÅ”iÄice.
Eliksir: 1/2-1 Äajna kaÅ”iÄica.
Ekstrakt: 300 mg do 1 g.
TeÄni ekstrakt: 1/2-1 Äajna kaÅ”iÄica.
Infuzija #1: 1/2-1 Äajna kaÅ”iÄica pre obroka kada postoji slab apetit; inaÄe posle obroka (videti āLEKOVITE FORMULEā).
Infuzija #2: 1/2 Å”olje (tople ili hladne) pre odlaska na spavanje; gutljaj 3 puta dnevno; ili 1-2 Å”olje (videti āLEKOVITE FORMULEā).
Prah: 1/2-1 Äajna kaÅ”iÄica.
Ävrsti ekstrakt: 100 mg do 500 mg.
Tinktura: 1/4-1/2 Äajne kaÅ”iÄice.
PRIMENA U LEKOVITE SVRHE
Ova biljka se obiÄno daje u kombinaciji sa drugim biljkama, ali samostalno je takoÄe efikasna. Kada se uzima interno daje oseÄaj topline u želucu, koji se postepeno Å”iri kroz Äitavo telo.
LEKOVITE FORMULE
Infuzija #1
15 g kininovca, iseckano (Cinchona calisaya)
1 l hladne vode
Preparat: Izblendovati i potopiti koru 24 sata u vodu; procediti i Äuvati na hladnom mestu.
Infuzija #2
Izliti Å”olju provrele vode preko Äajne kaÅ”iÄice kore ili praha; natapati pola sata; procediti.
Katar
(uŔmrkati)
60 g kininovca u prahu (Cinchona calisaya)
60 g crvenog korena u prahu (Sanguinaria canadensis)
15 g korena mirike u prahu (Myrica cerifera)
15 g listova maline u prahu (Rubus idaeus)
Preparat: Samleti ove prahove fino u avanu i dobro prosejati.
Primena: Koristiti malo, po potrebi, uŔmrkivanjem.
Tonik za groznicu #1
(tinktura)
60 g kininovca (Cinchona calisaya)
30 g kore kasne sremze (Prunus serotina)
1 Äajna kaÅ”iÄica cimeta (Cinnamomum verum)
1 Äajna kaÅ”iÄica kajenske paprike (Capsicum frutescens; C minimun)
470 ml brendija
Preparat: Potopiti biljke nedelju dana (muÄkati najmanje 2 do 3 puta dnevno); procediti i flaÅ”irati.
Doziranje: 60 ml na svaka 2 do 3 sata, dok groznica ne popusti, zatim 2 do 3 puta dnevno dok se ne iskoristi navedena koliÄina.
Tonik za groznicu #2
(tinktura)
60 g kininovca (Cinchona calisaya)
60 g kore kasne sremze (Prunus serotina)
1 Äajna kaÅ”iÄica cimeta (Cinnamomum verum)
1 Äajna kaÅ”iÄica karanfiliÄa (Syzygium aromaticum; Eugenia aromatica)
1 Äajna kaÅ”iÄica muskatnog oraÅ”ÄiÄa (Myristica fragrans)
470 ml brendija
Preparat: Potopiti 10 dana (promuÄkati energiÄno najmanje 2 puta dnevno).
Doziranje: 60 ml na svaka 2 do 3 sata.
OpŔti tonik
15 g kininovca (Cinchona calisaya)
15 g korena žute lincure (Gentiana lutea)
15 g kore pomorandže (Citrus aurantium)
15 g korena kalumbe (Jateorhiza palmata)
15 g korena sladiÄa (Glycyrrhiza glabra)
1/3 Äajne kaÅ”iÄice kajenske paprike (Capsicum frutescens; C minimun)
Preparat: KrÄkati u pokrivenom sudu 15 minuta u 1 l vode; ohladiti i onda procediti.
Doziranje: 1 Äajna Å”olja na svaka 3 sata tokom dana.
Karakteristike pri rastu: ViÅ”egodiÅ”nja biljka, prirodna u Severnoj Americi. Ovo je zimzeleno drvo, raste od 6 m do 24 m visine i od 10 do 60 cm debljine. PronaÄena je na planinskim stranama istoÄnih Anda od Bolivije do Ekvadora i Zapadnim Kordiljerima od Ekvadora do Venecuele i Karipskog mora. Postoji 36 sorti, ali samo su 3 oficijelne: 1) crvena ili C. succirubra; 2) žuta ili C. calisaya ili C. ledgerana; 3) kruna ili C. officinalis. Sorte najbolje uspevaju gde je srednja godiÅ”nja temperatura 12 celzijusa, sa 9 meseci kiÅ”ovitog vremena (obimne padavine tokom noÄi, magla i sunÄano tokom dana), sa 3 meseca ledenih noÄi i 24 celzijusa tokom dana. Padine moraju biti dobro isuÅ”ene, a najbolje drveÄe raste od 1,5 km do 2,4 km nadmorske visine. C. succirubra raste dobro na 700 m, a ostale na 3,5 km. Kininovac je kultivisan na nekoliko mesta u svetu, ali uslovi rasta su priliÄno selektivni. Drvo je 1859. uveženo u Indiju, Å ri Lanku i Javu, a sada 3/4 svetske komercijalne kore se uzgaja kultivisano (uglavnom iz hibrida). Java je glavni snabdevaÄ, dok priliÄne koliÄine dolaze iz Indije, Å ri Lanke, a neÅ”to i iz Bolivije, Afrike, Jamajke i Malezije.
Branje: Najbolja je kora drveta starog 6 do 9 godina. Postaje manje ili viÅ”e beznaÄajna kada je drvo staro 15 godina. Žuta kora (C. calisaya, C. ledgerana) sadrži najbogatiji organski kinin (do 9%).
ISTORIJA
OtkriÄe kininovca
PriÄa je ispriÄana od strane jednog Indijanca koji je pripadao plemenu u Južnoj Americi i koji je zadobio visoku temperaturu, za koju se mislilo od strane plemenskih savetnika da je visoko zarazna i fatalna. Kao Å”to je bio njihov obiÄaj, ovaj Älan je izbaÄen iz plemena kako bi se spreÄilo Å”irenje groznice. U stanju delirijuma, Äovek je puzao na rukama i kolenima kroz gustu džunglu, pokuÅ”avajuÄi da naÄe vodu (groznica ga je dovela bukvalno do stanja da umire od žeÄi). PronaÅ”ao je bazen vode. Jedno drvo je palo u bazen i voda je bila veoma gorka, ali ipak on je bio toliko žedan da ga to nije zanimalo i popio ju je! Spavao je i probudio se da uzme joÅ” divnog Äaja i ponovo je zaspao, a ubrzo groznica je nestala. Tako je otiÅ”ao nazad svojim prijateljima iz plemena i voljenima, na njihovo veliko iznenaÄenje. IspriÄao im je o Äudesnoj moÄi u ālekovitoj vodiā koja mu je spasila život. Ovi indijanci su otkrili izvor gorke vode i kasnije koristili koru za groznicu i druge bolesti. Videli su da je Äudesno isceljujuÄa. Odatle, slava ove velike gorke, ipak lekovite biljke, raÅ”irila se sa mnogim drugim sluÄajevima isceljenja.