Simptomi: Oboljenje miÅ”iÄnih tkiva, zgloba, kosti, ili nerva. Bol u nekom od ovih organa dovodi do oseÄanja neugodnosti i onesposobljenosti usled ukoÄenosti zglobova, ili miÅ”iÄa, kao i do bola prilikom pokreta i tome sliÄno. Oboljenja koja su Äesto svrstana pod kategoriju reumatizma su takoÄe: reumatiÄni artritis, oboljenja koja uniÅ”tavaju funkcije zglobova, spondilitis, burzitis, fibrozitis, miozitis, neuritis, lumbago, iÅ”ijas i giht.
Uzrok: LoÅ”e izbacivanje otpadnih materija iz organizma uzrok je reumatizma zbog toga Å”to u raznim delovima tela dolazi do stagnacije (zastoj) toksiÄne materije. Tomas DeÅ”auer malo detaljnije objaÅ”njava ovaj uzrok:
MokraÄu treba izbacivati iz organizma svakog dana, i to 30 ml dnevno. Kao Å”to verovatno znate, mokraÄa je potpuno izmenjena otpadna materija koja se kao takva lako izbacuje iz tela. MeÄutim, ukoliko postupak pretvaranja mrtvog tkiva u morkaÄu nije zavrÅ”en, u tom sluÄaju stvara se mokraÄna kiselina. OdreÄena jela i piÄa su uzrok stanja da mokraÄa ostane nezavrÅ”ena. TakoÄe se može dogoditi da mokraÄa biva zapreÄena ili zaustavljena od izbacivanja, pa se onda vraÄa u organizam i stvara mokraÄnu kiselinu. MokraÄa može da bude zaustavljena usled zaustavljanja znojenja, prebrzog rashlaÄenja, zanemarivanjem ispravnog kupanja, promenom donjeg veÅ”a, udisanjem mokraÄe tokom spavanja u sobi koja je loÅ”e provetrena i tako dalje. Da biste ozdravili izbegavajte sve navedeno. Neki ljudi imaju ono Å”to je poznato kao navika mokraÄne kiseline, Å”to znaÄi da se u njihovom organizmu otpadna materija ne razlaže do kraja. Ovakva sklonost je posledica krajnje nenormalnog i bolesnog stanja krvi.
Biljke koje pomažu: Reumatizam može brzo da se ukloni primenom programa ÄiÅ”Äenja. Taj program se sastoji od upotrebe Äaja od ÄiÄkovog korena, zajedno sa oblogama od ÄiÄkovog korena i ÄiÄkovog liÅ”Äa (obloge stavljati na bolna mesta).
Da biste razbili i oslobodili toksiÄnu materiju da se slobodno kreÄe ka organima za izbacivanje, upotrebite jabukovo sirÄe zaslaÄeno medom.
Upotrebite MCP pektin (po jedna Äajna kaÅ”iÄica tri puta dnevno) razblažen u vodi (ima ukus slabe limunade), ili Äaj od Äaparala. Äaj od Äaparala treba da bude napravljen tako Å”to se kaÅ”iÄica te biljke uspe u Å”olju vode i taj Äaj se pije tri puta dnevno. Creva i mokraÄne kanale (urinarni trakt) treba držati otvorenima da bi izbacili otrovnu materiju iz organizma. StimuliÅ”uÄi diuretik za bubrege pomoÄi Äe izbacivanje toksiÄne materije. TakoÄe treba upotrebiti neki dijaforetik, kao pomoÄ za eliminisanje toksiÄne materije preko kože.
Korisne biljke: AnÄelika (Angelica archangelica), beli jasen (Fraxinus excelsior), balsamatska topola (Commiphora opobalsamum), tolu balzam (Myroxylon balsamum), velebilje (Atropa belladonnaa), obiÄna breza (Betula alba), gorki koren (Apocynum androsaemifolium), paskvica ā granÄice (Solanum dulcamara), prÅ”ljenasta božikovina ā kora (Prinos verticillatus), divlji ruzmarin ā koren (Cimicifuga racemosa), crna vrba ā kora (Salix nigra), blaženi Äkalj (Cnicus benedictus), plava staniÄarka (Caulophyllum thalictroides), perunika (Iris versicolor), crveni koren (Sanguinaria canadensis), boneset (Eupatorium perfoliatum), agatozma (Agathosma betulina), gorka detelina ā biljka (Menyanthes trifoliata), kruÅ”ina (Rhamnus frangula), ÄiÄak ā koren (Arctium lappa), zimzelena ognjica (Iberis sempervirens), kajenska paprika (Capsicum frutescens; C. minimum), celer (Apium graveolens), kiÄica (Centaurium erythraea), mrazovac ā seme (Colchicum autumnale), kalumba (Jateorhiza palmata), podbel (Tussilago farfara), kandelaber veronika (Veronicastrum virginicum), cvetni dren ā kora (Cornus florida), zova ā cvetovi i bobice (Sambucus nigra), zeÄja stopa (Geum urbanum), podubica (Teucrium chamaedrys), glicerin, crvena konopljuÅ”a (Eupatorium purpureum), gvajak ā drvo i smola (Guaiacum officinale), akacija ā smola (Acacia senegal), glatka hortenzija (Hydrangeas arborescens), miloduh ā za miÅ”iÄe (Hyssopus officinalis), severna gilenija (Gillenia trifoliata), irska mahovina (Chondrus crispus), kava ā koren (Piper methysticum), lobelija (Lobelia inflata), matiÄnjak (Melissa officinalis), hajduÄka oputa ā kora (Daphne mezereum), majÄina duÅ”ica (Thymus serpyllum), crni pelen (Artemisia absinthium), divizma (Verbascum thapsus), slaÄica (Brassica alba, Brassica nigra, Brassica juncea), smirna (Commiphora myrrha), kopriva (Urtica dioica), mahonija ā koren (Berberis aquifolium), vranilova trava (Origanum vulgare), lijana (Chondrodendron tomentosum), pitoma nana (Mentha piperita), kruÅ”Äica (Chimaphila umbellata), meksiÄka leptirova trava ā koren (Asclepias tuberosa), vinobojka ā bobice (Phytolacca decandra), topola (Populus), ameriÄki bodljikavi jasen ā kora (Zanthoxylum americanum), kvazija (Picrasma excelsa), zeÄji trn (Ononis arvensis), ruzmarin (Rosmarinus officinalis), sarsaparila (Smilax ornata), kapica (Scutellaria lateriflora), guÅ”Äja steza (Argentina anserina), moÄvarni kupus (Symplocarpus foetidus), biserak (Symphoricarpos albus), sapunjaÄa (Saponaria officinalis), nard ā kora (Aralia racemosa), tamnocrveni ruj ā bobice (Rhus glabra), zelena Äemerika (Veratrum viride), srÄenjaÄa (Potentilla erecta), rabarbara (Rheum palmatum), džefersonija ā koren (Jeffersonia diphylla), kanadska vuÄja jabuÄica (Aristolochia serpentaria), kurika ā kora korena (Euonymus atropurpureus), bethroot (Trillium pendulum), potoÄarka (Nasturtium officinale), ameriÄki jasen ā kora (Fraxinus americana), vajmutov bor (Pinus strobus), divlja kupina ā koren (Rubus caesius), kasna sremza ā kora (Prunus serotina), divlji jam (Dioscorea villosa), žalosna vrba (Salix babylonica), zimzelen (Gaultheria procumbens), ranilist (Stachys officinalis), pelin (Artemisia absinthium), obiÄni Å”tavelj (Rumex crispus), kanadsko meseÄevo seme (Menispermum canadense), lalino drvo ā kora (Liriodendron tulipifera).