• 632
  • 0

Jatrogene bolesti“ – Američko medicinsko udruženje ih naziva „bolestima koje izazivaju lekari“. U časopisu ovog udruženja 26. jula 2000. godine napisan je tekst posvećen ovom problemu.

 
Nije lepo slušati o ovome, ali je bolje da budete svesni problema. U spomenutom časopisu ne bi ni bio objavljen taj tekst da nisu hteli da znate za gorući problem. Lekare i njihove usluge treba da ocenjujemo, iako su i oni samo ljudi, a povremeno, savremeni sistem brzog pregledanja jednog pacijenta za drugim uzrokuje određene poteškoće. Evo nekoliko rezultata istraživanja opisanih u spomenutom tekstu:
 
„Čak 20-30% pacijenata dobija pogrešnu terapiju“ (isto). „Pogrešna terapija“ je opasan izraz, jer to znači da ti pacijenti bolje da nisu ni dobili nikakvu terapiju. 
 
Institut za medicinu (IOM) je izneo jedan izveštaj (pod nazivom „Ljudski je grešiti“), koji se spominje u ovom časopisu, i u kojem piše da su „milioni Amerikanaca po prvi put saznali da između 44000 i 98000 njih umre svake godine zbog loše medicinske nege“.
 
„Amerika procenjuje da zbog kombinovanog efekta grešaka i nepovoljnih efekata jatrogene štete, štete koju su izazvali lekari, bez poznatog uzroka, umire 12000 ljudi godišnje od bespotrebnih operacija, 7000 od pogrešno prepisanih lekova u bolnicama, 20000 od grešaka u bolnicama, 80000 od bolničkih infekcija, i 106000 od neželjenih dejstava lekova.
 
To ukupno daje 225000 smrtnih slučajeva godišnje usled jatrogenih bolesti. Treba primetiti tri prigovora, upozorenja. Prvo, većina podataka je dobijena od pacijenata iz bolnica. Drugo, ovde se govori samo o smrtnim slučajevima, ali ne i o neželjenim dejstvima povezanih sa invaliditetom i nelagodnostima. I treće, ove brojke smrtnih slučajeva usled grešaka su niže od onih koje su prisutne u izveštaju IOM-a. 
 
Da su upotrebljavane te druge brojke, broj smrtnih slučajeva usled jatrogenih bolesti iznosio bi između 230000 i 284000. U svakom slučaju, brojka od 225000 ljudi godišnje čini da loša medicinska usluga stoji na trećem mestu glavnih uzroka smrti u SAD-u, odmah posle bolesti srca i raka.
 
Čak i da su ove brojke znatno uvećane, i dalje bi postojala ogromna razlika između ovog i sledećeg, četvrtog glavnog uzroka smrtni (cerebrovaskularna oboljenja)“.
 
Jedna druga analiza iz istog časopisa  je procenila negativne efekte na pacijente koji nisu bili u bolnicama, i ne računajući smrtne slučajeve. Došlo se do zaključka da je ogroman broj pacijenata toliko ugrožen lekovima i drugim tretmanima da bi morali još mnogo puta da ponovo posete lekara ili odu u bolnicu. Evo te neverovatne izjave iz spomenutog časopisa:
 
„U jednoj analizi, gde nisu računati smrtni slučajevi, je zaključeno da je između 4% i 18% pacijenata iskusilo nepovoljne efekte lečenja van bolnice, tako da su morali da ponovo posete lekara ukupno još 116 miliona puta, da uzmu još 77 miliona lekova ukupno, da je bilo 17 miliona hitnih slučajeva, 8 miliona ostanaka u bolnicama, 3 miliona dužih boravaka, dodatnih 199000 smrtnih slučajeva i 77 milijardi dolara dodatnih troškova“.
 

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *