• 381
  • 0

Istraživači Univerziteta Delavar hteli su da ispitaju koliko stres i loše raspoloženje utiču na naše prehrambene navike. Zato su izveli tri eksperimenta da utvrde da li ljudi u boljem raspoloženju zaista biraju zdravu hranu radije nego džank, i obrnuto, da li ljudi kad su loše volje traže lošu hranu da bi doživeli trenutno zadovoljstvo. U prvom eksperimentu je ispitanicima dato da čitaju pozitivne članke o nekom ko srećno živi i postigao je dosta toga. U drugom je ispitanicima dato da čitaju negativne članke o ljudima koji imaju tužan život i nisu postigli svoje ciljeve.

U prvom istraživanju, pokazalo se da ispitanici dobre volje, u odnosu na neutralne subjekte, radije biraju zdraviju hranu. (Neutralni subjekti su u proseku više uživali u nezdravoj hrani.) Vođa istraživanja, prof. Meril Gardner, objasnila je da dobro raspoloženi ljudi biraju zdraviju hranu “možda zato što više vrednuju apstraktne dobrobiti višeg nivoa, kao što su zdravlje i blagostanje u budućnosti”.

Ali, drugi eksperiment je pokazao da ispitanici koji su lošije raspoloženi radije biraju džank hranu nego zdravu hranu.

Da bi proverili rezultate oba eksperimenta, Gardner i kolege su sproveli treće istraživanje da bi dokazali da ovi rezultati nisu posledica razlike u ciljevima koje su sebi postavili ispitanici čitajući različite materijale (sa optimističnom i pesimističnom sadržinom). Ovaj treći eksperiment je potvrdio da raspoloženje utiče na naš izbor hrane.

Istraživači veruju da ljudi boljeg raspoloženja više razmišljaju o dugoročnom zdravlju, kao i o ideji da ostanu zdravi. Zbog toga veruju da nam razmišljanje o budućnosti moža pomoći da biramo zdraviju hranu. Prof Gardner savetuje sledeće: “Ako ljudi, kad su loše raspoloženi, po pravilu biraju da jedu hranu koja donosi trenutno zadovoljstvo, da popuštaju sebi, umesto da gledaju deklaracije nanamirnicama i zdravstvena upozorenja, trebalo da pre svega pokušaju da poprave raspoloženje na neki posredan način; na primer, mogli bi da porazgovaraju sa prijateljima ili slušaju prijatnu muziku.”

Naravno, postoje i drugi jednostavni i efikasni načini koji mogu pomoći da popravimo raspoloženje. Jedan od najjednostavnijih je šetnja, potom sport (džoging, tenis i sl), boravak u prirodi, rad u bašti, čitanje kvalitetne  duhovne literature…

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *