Blog
Saznajte tajnu dugovečnosti Hunza naroda, koji žive i do 160.godina
- CPM Urednik
- Studije i nova saznanja
Kategorije
- Blogovi (253)
- Dr Džon Kristofer (207)
- Dr Nil Nidli (34)
- Dr Ričard Šulc (9)
- Dr Robert Mendelson (3)
- Lečenje bolesti (300)
- Alergijske bolesti (9)
- Autoimune bolesti (7)
- Bolesti povezane sa ishranom (7)
- Degenerativne bolesti (4)
- Endokrine i metaboličke bolesti (4)
- Hronične bolesti (2)
- Infektivne bolesti (2)
- Kancerogene bolesti (16)
- Mentalne bolesti (6)
- Prirodne metode lečenja (205)
- Psihičke bolesti i stanja (6)
- Rak – prirodno lečenje (16)
- Razne bolesti (49)
- Traumatske bolesti i povrede (2)
- Lečenje organa (52)
- Bubrezi i bešika (5)
- Grlo, nos i sinusi (2)
- Higijena tela (1)
- Imunitet (2)
- Jetra i žučna kesa (3)
- Koža, kosa i nokti (5)
- Mišići i kosti (6)
- Mozak i nervi (3)
- Muški reproduktivni organi (2)
- Oči i uši (2)
- Ostali organi (5)
- Pluća i organi za disanje (3)
- Srce i krvni sudovi (3)
- Želudac i creva (5)
- Ženski reproduktivni organi (2)
- Žlezde i hormoni (3)
- Zubi i desni (1)
- Ostalo (326)
- Prirodna medicina (363)
- Videoteka (119)
- Dokazi stvaranja (44)
- Dr Ričard Šulc (14)
- Dr Šang Li (16)
- Dr Walter Veith (15)
- Nikola Marković (30)
- Živeti u skladu sa prirodom (1.173)
- Duhovni vodič (146)
- Recepti zdrave hrane (458)
- Studije i nova saznanja (282)
- Vitalnost i fitnes vodič (21)
- Vodič za zdrav život (196)
- Zdrava ishrana (72)
Oni kao da su sa neke druge planete, ali nisu. Hunza narod živi na planinama severnog Pakistana, ima ih oko 87.000, a posebni su po tome što žive prosečno sto godina, ali mnogi od njih bez problema dožive i 120. Pojedinci su živeli i 160 godina. Retko su bolesni, ne znaju što su to tumori, vrlo mladoliko izgledaju, a njihove žene rađaju i sa 65 godina.
Oni su živi dokaz kako ishrana i način života utiču na čoveka. Hunze se kupaju u ledenoj vodi, čak ako je ispod nule. Jedu samo ono što uzgoje. Hrane se sirovim voćem i povrćem, orašastim plodovima, jedu jako puno sušenih kajsija, razne žitarice (uglavnom proso, heljdu i ječam), mahunarke, ređe ovčiji sir, mleko i jaja.
Puno hodaju, malo jedu
Za njih međuobroka nema, samo doručak i ručak. Puno hodaju, čak 15 do 20 kilometara dnevno. Meso jedu izuzetno retko, dva puta godišnje pojedu malo janjetine ili piletine. Takođe, jako puno se smeju.
Jedan deo godine ne jedu ništa u trajanju između dva i četiri meseca već piju samo sok od sušenih kajsija. To je kod njih tradicija od davnina koju jako poštuju, a odvija se u doba godine kad voće još nije zrelo. I doktori se slažu da su upravo način njihove ishrane i periodi gladovanja zaslužni za dobro zdravlje i dugovečnost.
Naime, navika konzumiranja velike količine kajsija možda je upravo zaslužna u zaštiti od tumora. Semenke kajsija bogate su B-17 vitaminom koji deluje antikancerogeno, a oni od semenki rade ulje. No, reč je o znatno malim dozama koje u protivnom mogu biti opasne po život. Tamo je čak stvar prestiža koja porodica ima više stabala kajsija na svojoj zemlji. Nažalost, danas i među njima dolazi nezdrava industrijska hrana te su se pojavili karijes i probavne tegobe, što pre nisu poznavali.
Pogledajte video:
{youtube}b3W4rWcQIDE{/youtube}
Skorašnji komentari