• 502
  • 0

Duge kosti, poput onih u rukama i nogama, deluje kao poluge u cilju pomeranja udova. Pljosnate kosti u lobanji i rebrima, kao i nepravilne kosti poput pršljenova, štite organe.

U središtu duge kosti nalazi se šupljina sa koštanom srži. Srž je okružena slojem sunđeraste kosti. Tanka opna, tzv. pokosnica prekriva tvrd spoljašnji sloj kompaktne kosti. Sve kosti sadrže krvne sudove, nervne ćelije i žive koštane ćelije, tzv. osteocite, osteoblaste i osteoklaste. One stvaraju kost, održavaju je i čuvaju neophodne zalihe minerala.

Pokosnica sadrži krvne sudove koji kost održavaju živom. Cevasti osteoni sastoje se od slojeva tkiva zvanih lamele.

Koštana srž sadrži zalihu masti i proizvodi crvena krvna zrnca.

Bez kostura ljudsko telo ne bi imalo oblik.Ne bi moglo da se kreće, a ključni organi ne bi imali zaštitu. Koštani i mišićni sistem zajedno omogućuju telu da se kreće.

U glavi postoje 22 kosti. Njih 8 sačinjavaju lobanju, koja štiti mozak i formira čelo. Preostalih 14 predstavljaju temelj građe lica, u šta spadaju i nosna i očne duplje. Jedina pokretna kost glave jeste donje vilice.

Kosti mogu same da se obnove kad se oštete. Prilikom prostog preloma, kao što je prelom radijusa u ruci okolna tkiva krvare i stvaraju ugrušak između polomljenih delova. Potom se stvara novo vlaknasto tkivo koji premošćava dva komada kosti, a osteoblasti se umnožavaju stvaraju novo koštano tkivo.

Sunđerasta kost je glavni deo kosti. To je izuzetno laka rešetka od malih koštanih potporanja, tzv trabekula, svega nekoliko puta debljih od pojedinačne ćelije. Prostori između trabekula ispunjeni su koštanom srži, koja sadrži krvne ćelije.

Kompaktna ili kortikalna kost spoljašnji je sloj otporan na svakodnevna opterećenja. To je jedan od najjačih materijala u ljudskom telu. Njeni cevasti stubići od kosti, tzv osteoni prečnika su manjeg od 1mm.

 

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *