Blog
Lekovite biljke pored vaše kuće
- CPM Urednik
- Lekovito bilje - značaj i uloga
Kategorije
- Blogovi (253)
- Dr Džon Kristofer (207)
- Dr Nil Nidli (34)
- Dr Ričard Šulc (9)
- Dr Robert Mendelson (3)
- Lečenje bolesti (300)
- Alergijske bolesti (9)
- Autoimune bolesti (7)
- Bolesti povezane sa ishranom (7)
- Degenerativne bolesti (4)
- Endokrine i metaboličke bolesti (4)
- Hronične bolesti (2)
- Infektivne bolesti (2)
- Kancerogene bolesti (16)
- Mentalne bolesti (6)
- Prirodne metode lečenja (205)
- Psihičke bolesti i stanja (6)
- Rak – prirodno lečenje (16)
- Razne bolesti (49)
- Traumatske bolesti i povrede (2)
- Lečenje organa (52)
- Bubrezi i bešika (5)
- Grlo, nos i sinusi (2)
- Higijena tela (1)
- Imunitet (2)
- Jetra i žučna kesa (3)
- Koža, kosa i nokti (5)
- Mišići i kosti (6)
- Mozak i nervi (3)
- Muški reproduktivni organi (2)
- Oči i uši (2)
- Ostali organi (5)
- Pluća i organi za disanje (3)
- Srce i krvni sudovi (3)
- Želudac i creva (5)
- Ženski reproduktivni organi (2)
- Žlezde i hormoni (3)
- Zubi i desni (1)
- Ostalo (326)
- Prirodna medicina (363)
- Videoteka (119)
- Dokazi stvaranja (44)
- Dr Ričard Šulc (14)
- Dr Šang Li (16)
- Dr Walter Veith (15)
- Nikola Marković (30)
- Živeti u skladu sa prirodom (1.173)
- Duhovni vodič (146)
- Recepti zdrave hrane (458)
- Studije i nova saznanja (282)
- Vitalnost i fitnes vodič (21)
- Vodič za zdrav život (196)
- Zdrava ishrana (72)
Divlja ruža ili šipurak (Rosa canina L.)
Divlja ruža ili šipurak predstavlja razgranat grm visine do 5 metara, sa trnovitim granama. Cvetovi su ružičaste boje ili beli, jako prijatnog mirisa. Plod je šipurak koji sazreva u septembru, po boji narandžasto crven. Plodovi i mladi listovi su veoma bogati vitaminom C (u plodovima 400-1400 mg%, a u listovima 400-500 mg%) i provitaminom A, a mogu se koristiti za pravljenje vitaminskih hranljivih macerata koji prijatno mirišu i imaju lepu boju, odlilčno za zimsku sezonu. Plodove možete iseći na pola prekriti platnom i ostaviti da se osuše. Ne preporučuje se pravljenje čaja, zato što visoka temperatura uništava vitamin C, već se preporučuje macerat od svežih ili suvih plodova.
Macerat se sprema tako što se šaka iseckanih plodova potopi u ¼ litra vode i ostavi se na sobnoj temperaturi 12 časova. Može se zasladiti medom.
Jednosemeni glog (Crataegus monogyna Jacq.)
Raste uglavnom kao žbun, ali može izrasti i kao drvo visine do 8 metara, na sunčanim i suvim staništima. Listovi su usečeni u režnjeve, cvetovi beli, a plodovi crveni. Plodovi koji se zovu gloginje mogu se jesti presni, piti kao macerat ili se mogu jesti u vidu čorbe , pošto se izbace koštice.
Glog je izuzetno značajan kao dijetalna i lekovita hrana u slučaju bolesti srca i krvnih sudova, visokog krvnog pritiska i nesanice. Čaj od cvetova ili plodova gloga snižava krvni pritisak, otklanja aritmiju i dekompresiju srca i izaziva bolji san. Pravilno se sprema kada se kašičica isitnjenih plodova ili cvetova prelije sa dva decilitra proključale vode, ostavi se 20 minuta poklopljeno, a zatim se ponovo zagreva do prvog ključa. Zatim se cedi, sladi medom i pije se još topao. Čaj se pije tri dana, a četvrti se pauzira. Posle konzumiranja čaja javlja se pojačano mokrenje, što je ujedno znak da čaj dobro deluje.
Brekinja (Sorbus torminalis L.)
Brekinja je šumsko drvo visoko do 13 metara, razgranato iguste krune. Raste u brdskim i planinskim područijima, obično u zajednici hrastovih šuma, na sunčanim staništima. Plodovi brekinje sadrže tanin pa su opori i stežum, ali posle slane u jesen postanu meki i ukusni, dosta slični plodovima mušmule.
Mogu da se beru pre slane pa da se ostave da malo ugnjile. Predstavljaju odličan lek organa za varenje. Poželjno ih je jesti sirove ili piti čaj od njih u slučaju oboljenja želuca, gastritisa, čira na želucu ili dvanaestopalačom crevu, kao i pri zapaljenju sluzokože tankog i debelog creva.
Skorašnji komentari