• 1
  • 0

SIMPTOMI

 
Bol u leđima, najčešće donjem delu leđa.
 
Ako se bol javi nakon dizanja teškog tereta, nakon kašljanja ili nakon veoma napornih vežbi, i taj bol vas sprečava da se krećete ili se proširi na nogu, onda je možda reč o kičmenoj kili.
 

UZROCI

 
Bol u leđima ili kičmenom stubu je jedan od najčešćih razloga za hospitalizaciju ljudi na Zapadu. U kičmenom stubu nalazi se složeni splet mišića, tetiva, kostiju i ligamenata.
 
Važno je znati da se delovi kičme nazivaju pršljenovi; gornji deo kičme, gde je vrat, čine vratni pršljenovi; rameni središnji deo, koji je isturen kod odraslih, čine grudni pršljenovi; donji deo kičme čine slabinski pršljenovi, a najniži deo čine krsto-trtični pršljenovi (koji se završavaju tzv. repnim delom).
 
Bolovi u dodnjem delu leđa mogu postati hroničan problem, i mogu da se jave u kičmi ili u krsno-bedrenom zglobu. Ovaj drugi povezuje („uzglobnjava“ je precizniji termin) kičmu s kostima karličnog pojasa.
 
Sabluksacija se javlja kada se dva pršljena isture jedan rpeko drugog. Kiropraktičari vam ih mogu vratiti na mesto po veoma niskoj ceni.
 
Išijas je hroničan bol išijatičnog živca, koji je najveći živac u telu. Taj živac, koji prolazi i kroz gornji deo noge, može izazvati neuralgiju ili neuritis, kao posledicu uklještenja živca u slabinskom delu kičme. Ako se ne bude lečio, vremenom može doći do toga da noga više ne prima nervne signale iz mozga ili centralnog nervnog sistema, a kad se to desi, onda više nećete moći da je pomerate i da hodate.
 
Međupršljenski diskovi se sastoje od hrskavice i deluju kao jastučići između pršljenova. Svaki disk ima jak vlaknasti spoljni omotač, koji oblaže meku unutrašnjost.
 
Diskus hernija ili kičmena kila nastaje kada disk naprsne ili se ošteti, pa deo onog mekog materijala unutra u određenoj meri izađe i pritisne kičmenu moždinu. Ovo može biti vrlo opasno. Kao u slučaju išijasa, može doći do atrofije mišića, smanjenih nervnih refleksa i mišićne slabosti. Diskus hernija se često pogrešno naziva „ekstruzija diska“.
 
U uzroke bola u donjem delu leđa spadaju: istrgnuće ili oštećenje mišića, kostiju, tetiva ili ligamenata, infekcija bubrega ili bešike, problemi s prostatom i poremećaji ženske karlice. Prejedanje, napijanje, nezdrava hrana i zatvor takođe mogu biti uzročni faktori. Kosti i mišiće leđa se oslabljuju lošim životnim navikama. U hronična stanja koja izazivaju bol u leđima čine: artritis, obolenja kostiju ili abnormalna iskrivljenost kičme (skolioza).
 
U ostale uzroke spadaju: loš položaj tela, nepravilan hod, neudobna obuća, naprezanje, nedostatak kalcijuma, pogrbljenost tokom sedenja ili meki dušeci za spavanje.
 
Uobičajen uzrok bola u donjem delu leđa jeste i stres. Osećanja straha, besa i zabrinutosti povećavaju napetost mišića lica, glave i leđa. Time se zglobovi pritiskaju, mišići preterano rade i uvećava se bol. Sem toga, bes, zabrinutost, iscrpljenost, neke bolesti i depresija čine da mozak poveća osetljivost tela na bol.
 
Definitivno je dokazana povezanost pušačkog kašlja i velikih bolova u leđima. Ubrizgavanjem nikotinskog ekvivalenta jedne cigarete, u jednom eksperimentu, umnogome je usporilo protok krvi do kičme. Smatra se i da konzumiranje duvana smanjuje elastičnost vezivnog tkiva.
 
Ponekad i teži oblik zatvora izaziva bol u leđima, zbog čvrste stolice ili pritiska gasova.
(Ređi je slučaj da bol u leđima izazovu urođene malformacije, poremećaja metabolozma i raka).
Isti bol može da bude posledica viška laktatne kiseline u mišićima, koja se nagomilav nakon aktivnosti mišića. Konzumiranje više vode ublažava ovaj problem.
 
Uvrtanje tela u bejzbolu, golfu, tenisu, dizanju tereta, košarci, fudbalu i kuglanju, sve to traži naprezanje u leđima, koje je često preveliko.
 
Od koga možete dobiti pomoć u lečenju problema sa leđima? Postoji dosta stručnjaka za to:
Kiropraktičari nameštaju leđa guranjem i pritiskanjem, a preporučuju i promene u ishrani i načinu života. Godine 1994, američka Agencija za zdravstvenu negu i istraživanja (US Agency for Health Care Policy and Research) izdala je izveštaj o kiropraktičarima kao osobama koje na najefikasniji način rešavaju problem akutnog bola u leđima. Usluge im nisu skupe, posao odrade brzo i ne daju nikakve lekove (koji su uglavnom otrovni). Časopis British Medical Journal je pisao da su tretmani kiropraktičara u svakom pogledu bolji od metoda primenjivanih u bolnicama.
 
Rendgensko snimanje se smatra uobičajenim delom dijagnoze za bol u leđima, iako se vrlo mali broj problema sa leđima može videti na takvim snimcima! Ako je bol uzrokovan istegnućem mišića ili kičmenom kilom, to se ne može videti na rendgenu, pošto su mišići, diskovi i ligamenti meka tkiva. Stoga, izbegavajte nepotrebne rendgenske snimke, naročito ako ste trudni!
 
Ortopedski hirurzi takođe se bave problemima sa leđima. Oni će vam verovatno preporučiti da uradite operaciju, što bi trebalo po svaku cenu da izbegnete, ako je moguće.
 
Osteopate isto vrše operacije, pored toga što prepisuju lekove, mada oni su manje skloni da vam preporuče operaciju.
 
Fizijatri, ili lekari fizikalne medicine, imaju dobru reputaciju u otklanjanju težih problema sa leđima (poput problema sa diskom), bez operacije (koju ne smeju da obavljaju). Oni preporučuju promene u načinu života, pojaseve za leđa, itd.
 
Fizikalni terapeuti pokušavaju da obnove snagu mišića i zglobova, kao i pokretnost kičme, uz pomoć ranih vrsta vežbi kretanja, itd.
 
Problemi s leđima kod ljudi koštaju državu čitavo bogatstvo: 16 milijardi dolara godišnje ode na lečenje, a 80 milijardi na plate i produktivnost. U nekom trenutku svog života, 80% Amerikanaca iskusi bol u leđima, uglavnom donjem delu leđa. Oko 45% njih više puta iskusi ovaj problem.
Koje vrste bolova u leđima su najopasnije?
 
Bol u leđima koji se javi iznenadno, bez jasnog razloga.
 
Bol u leđima koji prate drugi simptomi (kao što su groznica, stomačni grčevi, bol u grudima ili otežano disanje).
 
Akutni napad bola u leđima koji traje duže od 2-3 dana bez prestanka.
 
Hronični bol koji traje duže od dve sedmice.
 
Bol u leđima sa povišenom temperaturom ili gubitkom telesne težine može biti znak raka ili neke druge bolesti trupnog dela tela. Bol na jednoj strani leđa može poticati od infekcije bubrega (ili slabog konzumiranja vode). Nakon neke nezgode, nagli gubitak kontrole nad crevima ili bešikom, bol ili utrnulost nogu, ili bolovi nakon kašlja, znak su kičmene kile.
 

PRIRODNI LEKOVI

 

OBIČAN BOL U LEĐIMA

 
Prvo o lečenju manje opasnog bola u leđima:
 
– Najčešći uzrok bola u leđima je istegnuće mišića. Odmaranje uglavnom rešava taj problem. Možda bude potreban 24-satni odmor u krevetu.
 
– Kupka u kadi sa toplom vodom može biti opuštajuće za istegnuta leđa. Kupke sa epsom soli (magnezijumom-sulfatom) su opuštajuće i antispazmatične.
 
– Prva 72 sata nakon istegnuća leđa, 8-minutna masaža sa ledom često pomogne. Koristite ledene kocke (ili zamrznutu vodu u plastičnoj čaši, ili zamrznut voćni sok). Masirajte predeo oko 15-20 cm oko njega.
 
– Nakon 72 sata, naizmenično primenjujte toplu i hladnu vodu. Primenjujte peškir umočen i isceđen iz vruće vode 30 sekundi, a onda hladnu vodu na kratko. Radite tako 4-5 puta.
 
– Kese sa ledom su naročito korisne za ublažavanje mišićnih grčeva.
 
– Primena vlage i toplote ublažava lokalnu upalu i povećava protok krvi do obolelog predela.
 
– Izbegavajte dugo odmaranje u krevetu. Pojedini misle da će odmaranjem jednu sedmicu da ublaže bol u leđima, međutim, ako to urade, posle će im trebati dve sedmice da se oporave.
 
– Istezanje bolnih leđa može ubrzati proces izlečenja. Polako gurnite kolena ka grudima, dok ležite u krevetu. Malo pritisnite kolena, istegnite se i zatim opustite. Uradite to ponovo. Nemojte da potcenjujete značaj ove vežbe.
 

LEKOVITO BILjE

 
– Aleva paprika sadrži kapsaicin, koji ometa percepciju bola, u isto vreme podstičući lučenje endorfina. Ispljeskajte alevu papriku i nanesite je na oboleli deo tela, ili isitnjenu alevu stavite u biljno ulje, pa to primenite. Ako vam bude iritiralo kožu, onda nemojte više da je primenjujete.
 
– Pitoma i klasasta nana sadrže mentol. Kamfora ima u korijanderu, lavandi (Lavandula latifolia) i isopu. Sve ove biljke ublažavaju bol kada se primene na leđa. 
 
– Biljke koje sadrže esencijalna ulja takođe ublažavaju bol, poput majčine dušice, ruzmarina i žalfije. One sadrže timol i karvakrol, koji pomažu da se mišić opusti. Njima možete dodati kašičicu biljnog ulja, koje potom natrljate na bolni predeo.
 
– Biljke koje sadrže borneol i bornil-acetat ublažavaju grč u leđima, poput žalfije, ruzmarina i kardamoma. Pomešajte ih sa uljem, pa nanesite na kožu.
 
– Evo biljne formule jednog lekara za ublažavanje bola u leđima: pomešajte dva dela medveđeg grožđa i po jedan deo korena maslačka, belog sleza, đumbira i bokvice. Neka se krčka oko 60 mg te mešavine u 1 litru destilovane vode, 10 minuta, u dobro zatvorenom loncu. Neka se potom namače 10 minuta, iscedite i pijte 1 šolju 3 puta dnevno.
 

PREVENCIJA POVREDE LEĐA

 
Preventivne mere koje vam mogu pomoći i pre i posle zadobijanja povrede leđa:
 
– Ishrana: smanjite unos masti, jer što je veća količina nagomilanih masnih naslaga u telu, veća je degeneracija kičmenog diska. Ishrana treba da vam se sastoji iz dosta minerala i proteina iz biljaka. Vegeterijanci imaju bolju gustinu kostiju od drugih. Pošto mokraćna kiselina intenzivira bol u leđima, prestanite da konzumirate meso, kao i kofein, duvan i alkohol.
 
– Većina ljudi sa bolom u leđima ima problem sa zategnutim, rigidnim leđnim mišićima. To se može rešiti ispravljanjem leđa tokom sedenja, stajanja i rada, fizičkom aktivnošću, istezanjem i vežbama kojim se jačaju leđni mišići.
 
– Posebna pomoć: često pravite pauze tokom dana; stojte neko vreme, ako ste predugo sedeli. Ako nosite nešto, rasporedite teret na obe ruke. Ako nosite torbu za jedno rame, često je prebacujte i na drugo rame. Kompjuterski ekran neka vam budu u visini očiju. Kada nešto pišete, koristite uzdignut sto ili tablu.
 
– Uputstva za podizanje tereta: budite veoma oprezni kada dižete neki teret. Nekoliko puta udahnite vazduh, da biste povećali snagu, potom čučnite i polako podignite teret uz snagu nogu, a ne leđa; držite teret blizu svog tela. Nemojte to raditi iz položaja nagnutog tela (kao kada otvarate prozore, uzimate stvari iz gepeka kola, itd). Podižite teret ispred sebe, a ne pored.
 
– Ako ne možete da čučnete, jednim kolenom stanite na pod, a onda rukama pomerite teret na butinu druge noge (koja je postavljena horizontalno). I onda, uz jak stisak ruku na teret, samo ustanite.
 
– Neka vam uvek bude toplo i nemojte se iscrpljivati. Kad je hladno vašim mišićima ili kad su iscrpljeni, veća je šansa da povredite zglobove, jer mišići ne mogu da izdrže naporan rad.
 
– Ne nakon toplih kupki: nemojte imati toplu kupku pred napornom fizičkom aktivnošću, jer će vam mišići tada biti slabiji.
 
– Odgovarajuća ishrana, sa dovoljno kalcijuma, minerala, vitamina D, itd.
 
– Šetnja i veslanje su dobri za leđa (šetnja je dobra i za sve ostalo!).
 

SPAVANjE

 
– Spavajte ili na tvrđem dušeku ili stavite nešto čvrsto debljine 2 cm preko dušeka. Ako treba, stavite 1-2 jastuka ispod kolena, da biste ojačali lumbalni deo leđa. Kada ležite na boku, savijte kolena i, ako je potrebno, stavite jastuk između njih.
 
– Nemojte spavati na stomaku, jer tako se krive leđa i uvrće vrat, pošto trup zbog svoje težine tone u krevet, pa se leđa krive.
 
– Smatra se da vodeni kreveti, kada se ne meškolje mnogo, mogu pomoći ljudima koji zbog bola u leđima ne mogu da zaspe.
 
– Kada ustajate iz kreveta, uradite to polako i oprezno na stranu. Nemojte se uspravljati u krevetu i naglo ustajati.
 
– Ako vas bole leđa, dođite do ivice kreveta, neka vam leđa budu zategnuta, i prvo noge spustite sa kreveta. To će vam pomoći da pozom podignite i gornji deo tela sa kreveta.
 
– Ako vam je krevet udubljen u sredini, to vam nože zadati bolove u leđima kada se ujutru budete probudili. Stavite u to udubljenje nešto čvrsto debljine oko 2 cm.
 

KADA STOJITE I SEDITE

 
– Najbolje bi bilo da leđa držite pravo tokom sedenja, stajanja i hodanja.
 
– Kad sedite, sedite na pravoj stolici sa čvrstim naslonom. Kolena treba da budu iznad nivoa kukova; ako treba, noge stopala stavite na neku stoličicu. Nemojte sedeti na mekim sofama i mekim foteljama. Nasloni na stolici pomažu ramenima i gornjem delu leđa. Ustajte i krećite se što češće.
 
– Kad ste u kolima, gurnite sedište napred, tako da vam kolena budu na višem nivou od kukova. Time smanjujete naprezanje leđa i ramena. Koristite pojas. Gledajte da imate kola sa sedištem koje je udobno za donji deo leđa, i koje može da se namesti što niže. Ako bude neophodno, možete ga malo i podići.
 
– Kad stojite, nemojte sve vreme biti u jednom položaju, i nemojte naslanjati ni na šta. Obuća sa visokom potpeticom/štiklom kad-tad dovodi do problema. Žene treba da nose obuću sa malom potpeticom, ako žele da zaštite svoje organe u karličnom pojasu i kičmu.
 

VEŽBE

 
Za sprečavanje nastanka problema sa leđima veoma je važno da se rade vežbe za jačanje mišića. Evo nekoliko vežbi za jaćanje leđnih mišića:
 
– Radite sklekove (polusklekove). Lezite na pod, na stomak. Karlica neka vam bude prava u odnosu na pod i dižite se rukama, savijajući leđa kako budete izdizali ramena od poda. Ovo pomaže da se ojača donji deo leđa.
 
– Vežba plivanja na podu: lezite na stomak na pod. Podignite levu ruku i desnu nogu. Držite tako jednu sekundu, a onda zamenite, pa dignite desnu ruku, a levu nogu, i tako ponavljajte. Ovim se isteže i jača donji deo leđa.
 
– Radite trbušnjake sa skupljenim nogama: lezite na leđa na pod, savijte kolena i stopala neka vam budu prava u odnosu na pod. Prekrstite ruke na ramenima; podignite glavu i ramena sa poda što više možete, a donji deo leđa neka i dalje dodiruje pod. Držite tako jednu sekundu, pa ponovite.
 
– Vežba naginjanja: sedite na stolicu i naginjite se napred dok ne osetite bol; izdahnite i polako se nagnite još više, istežući mišiće na taj način.
 
– Podizanje kolena: sedite u pravoj stolici, podignite desno koleno, uhvatite ga sa obe ruke, i gurajte ka grudima što je više moguće. Duboko izdahnite kad osetite napor ili blag bol u leđima. Uradite to isto sa levom nogom, i tako nekoliko puta. Ovu vežbu možete raditi i na podu, s tim da gurate ka grudima oba kolena u isto vreme.
 
– Vežba istezanja: stanite iza prave stolice. Podignite desno stopalo iza sebe, uhvatite je sa desnom rukom, i polako ali jako gurajte gore ka leđima, tako da se istegne butni mišić. Isto uradite i sa drugom nogom.
 
– Morate znati kolike su vaše mogućnosti. Ako se budete osećali dobro posle 1-2 dana ovih vežbi, onda slobodno možete nastaviti sa njima istim intenzitetom.
 
– Izmasirajte leđa rukama, s uljem ili bez njega, nežno prtiskajući gornji deo ramena, pa sve niz predeo leđa. Ako osetite zategnut deo tela, masirajte oko njega i pritisnite na tačke stegnutosti. Time ćete se rešiti napetosti i ukočenosti u donjem delu leđa.

Add Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *